Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

arheološka nalazišta, ostatci naselja, građevina, nekropola i drugih ljudskom rukom stvorenih struktura koje su vrela za proučavanje načina života, razvoja kulture i civilizacije, a istražuje ih → arheologija. Važno mjesto pripada nalazištima koja su postojala tijekom dugoga vremenskog razdoblja, a ostatci u njima potječu iz različitih faza razvoja kulture. U Istri je poznato više stotina arheol. nalazišta iz svih vremenskih razdoblja, od kojih je samo manji broj istražen, a ostala su evidentirana kako bi bila zaštićena u slučaju bilo kakvih zahvata. Često se, međutim, na a. n. nailazi slučajno prilikom kopanja za gradnju ili infrastrukturu. Kompleksna su a. n. u Istri gradska pov. središta Pule i Poreča, s ostatcima i spomenicima od željeznog doba do sr. vijeka, zatim Nezakcij kraj Valture sa željeznodobnim, ant. i ranokršćanskim nalazima. Gotovo sva važnija pov. naselja na vrhovima brežuljaka u Istri također imaju obilježje arheol. nalazišta, jer su tragovi života u mnogima od njih zabilježeni u gradinskom obliku (→ gradina) brončanoga ili željeznoga doba (Rovinj, Vrsar, Bale, Žminj, Sv. Lovreč, Barban, Mutvoran, Pićan, Gračišće, Boljun, Motovun, Buzet, Kaštelir, Grožnjan, Oprtalj, Momjan, Buje, Kaštel, Padna, Šmarje, Kubed, Sočerga i dr.). Najvažnija su paleolitička nalazišta u Istri pećine: → Šandalja, → Romualdova pećina, Dančeva pećina kraj Baderne, → Vergotinova, → Klanjčeva, → Pupićina peć, → Oporovina i dr. Mnogobrojne pećine s tragovima paleolitika i drugih razdoblja nalaze se na Ćićariji i na opatijskome Krasu. Ostatci starijih neolitičkih kultura nađeni su u pećinama na sjeveru poluotoka, ali i na drugim lokalitetima otvorenoga tipa u juž. Istri (→ Vižula kraj Medulina, Verudela kraj Pule i Vela Gromača kraj Kavrana), a ima ih i na nekim kasnijim gradinama (Vrčevan, → Vrčin, Šandalja). Srednjoneolitičkih ostataka nađeno je također u pećinama Ćićarije, ali i u juž. Istri (→ Limska gradina, Pradišel ispod Marčane, Brijuni i otočić Pisulj kraj Rovinja), pomiješanih s eneolitičkim i ranobrončanodobnim slojevima. Najizrazitija značajka brončanog i željeznog doba Istre gradinska su naselja; zabilježeno ih je više od 400, a najznačajnije su gradine iz ranijega razdoblja (brončano doba): Vrčin, Limska gradina → Monkodonja i Karastak kraj Rovinja, Kaz (Cas) kraj Bala i Picugi. Pokapanje pokojnika u brončano doba pod tumulima također je ostavilo mnogobrojna a. N., često na istaknutim brežuljcima: oko Pule (Bumbišta, Valmarin), Barbarige, Rovinjskog Sela (Žamnjak, Maklavun) i drugdje. Među istraženim željeznodobnim nekropolama uz gradine značajne su Nezakcij, → Picugi kraj Poreča, Nova Vas kraj Brtonigle, Pula, Kaštel kraj Buja, Gradina na Brijunima. Naseobinski dio gradina slabije je istražen (Turan kraj Koromačna). U rim. Doba nastaju lokaliteti rustičnih vila (→ villa rustica), osobito uz morsku obalu. Najznačajniji su istraženi na Brijunima (uvala Verige, Kolci, Val Madona), oko Pule (Valbandon, Barbariga, Banjole, Šijana i dr.), Poreča (Sorna, Červar), Novigrada i Umaga (Novigrad, Katoro), Izole (Simonov zaljev), ali ima i više stotina neistraženih uz more i u unutrašnjosti. Antički su nalazi u unutrašnjosti malobrojni, uglavnom su to ostatci nekropola (Kringa, Fontana i Pintori kraj Buzeta). Pojedinačni nalazi i nalazi epigrafskih spomenika oko Buzeta, Roča, Draguća i Boljuna svjedoče o postojanju arheol. Nalazišta iz rim. Doba i u tom dijelu Istre. Iz prijelaznoga razdoblja između kasne antike i ranoga sr. Vijeka jedina a. N. Koja svjedoče o seobi naroda nalazi su ostrogotskih grobova u Puli te groba langobardskog ratnika na Brešcu kraj Buzeta. Ranokršćansko i ranosrednjovjekovno sakralno graditeljstvo, osim u gradovima (Pula, Nezakcij, Poreč, Bale, Novigrad), dalo je niz značajnih ostvarenja u izvangradskom području, osobito oko Pule (Betiga kraj Barbarige, Sv. Foška) i Rovinja (Sv. Toma, Sv. Marija Velika). Nekropole barbariziranog autohtonog stanovništva VII–VIII. St. Jesu → Predloka, → Čelega, Veli Mlun, → Mejica, Brkač, Karojba, Polačine kraj Ferenaca, Sv. Foška kraj Žminja. Na lokalitetima bliže moru (Dvigrad, Brijuni) nekropole imaju izrazite kršćanske značajke. Nekropole i pojedinačni grobovi iz IX–X.st. Jesu Žminj, Goleševo kraj Barbana, Dvigrad, Buzet, Predloka, a iz XI–XII.st. Brest, Rim kraj Roča, Ferenci.

R. Matijašić