hodočašće

hodočašće, pokloničko putovanje do svetoga mjesta iz religioznih razloga radi duhovne obnove i okrjepe. Hodočasti se u mjesto gdje se nalazi glasoviti hram, kip, proročište, te se vjernici nadaju da će im molitva biti djelotvornija. Ono u pravilu ima obilježje zasluge u osobnom spasenju. Hodočašća su bila uobičajena u starih naroda (Grka, Rimljana i dr.), javljaju se u različitim religijama (kršćanstvo, hinduizam, islam), a spominju se i u Bibliji. Iz hrv. se zemalja u sr. vijeku hodočastilo na grobove sv. Petra i Pavla u Rimu, na Kristov grob u Jeruzalemu i grob sv. Jakova u Santiagu de Composteli. Istrom su prolazili i hodočasnici iz različitih eur. zemalja (Velike Britanije, Njemačke, Italije, Francuske i dr.) na putu u Svetu zemlju: skupljali su se u Veneciji i lađama koje su se zaustavljale u Istri (Poreč, Pula), nastavljali putovanje preko Zadra, Hvara, Dubrovnika, dalje prema Svetoj zemlji. Tada su u Istri, kao i drugdje, postojale bratovštine za prihvat hodočasnika, odn. mnogobrojni → hospiciji. U novije se doba hodočasti u eur. Marijina svetišta, u Lourdes, Fatimu, Częstochowu, Chartres i drugdje te u hrv. svetišta na Trsat, u Mariju Bistricu, Aljmaš, Zadar, Međugorje i drugdje.

M. Mogorović Crljenko