Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

iluminirani rukopisi, srednjovj. tekstovi ukrašeni naslikanim ili nacrtanim inicijalima, minijaturama i različitim ornamentima. Iluminatorske radionice bile su najčešće u skriptorijima samostanima. Umijeće iluminacije zamrlo je s pojavom tiska u XV. st. Iz Istre potječu brojni iluminirani rukopisi koji se čuvaju u knjižnicama i muzejima diljem svijeta, dok ih je vrlo malen broj ostao u domovini. Propadanje samostanskih zajednica, zabranjivanje redova, nepostojanje središnje ustanove koja bi se o njima brinula, a i druge neprilike koje su pratile istar. povijest učinile su da je najveći broj starih rukopisa, pa tako i iluminiranih, izvan Istre. Jedan od najljepših iluminiranih kodeksa iz razdoblja otonske renesanse, a sigurno vezan uz Istru, jest Benedikcional porečkoga biskupa Engelmana (1028–40), danas u Muzeju Paul Getty (Los Angeles). Glossa super regulam s. Benedicti, iz XI–XII. st., nekad u Svetom Petru u Šumi, danas se čuva u knjižnici dominikanaca u Dubrovniku. Među ranim je imenima iluminatora kojima su imena ostala zabilježena Juraj iz Kopra koji je 937. sastavio i ukrasio prvi ugovor između Kopra i Venecije. Istražen je najvećim dijelom i slikarski i minijatorski rad Bernardina iz Poreča, s prijelaza iz XV. u XVI. st., dok se to ne može tvrditi za djelo pisara Nazarija iz Kopra iz XV. st. Istarski iluminirani rukopisi pisani su na latinskom i staroslavenskom – starohrvatskom, na glagoljici. Glavni rukopisi s minijaturama jesu misali i brevijari, a nakon njih i gradski statuti. Više se pozornosti do sada posvećivalo glagoljskim brevijarima i misalima nego latinskim, jer latinski i tekstualno i opremom slijede strane uzore, dok su glagoljski slobodniji u izboru teksta i iluminacije. Glagoljski iluminirani rukopisi vezani za Istru jesu brevijari, među kojima se posebice ističu: Beramski (danas u Ljubljani, s brojnim crtežima svetaca), Dragućki i Humski. Lijepe inicijale ima i Brevijar Vida Omišljanina, pisan za Roč. Među glagoljskim misalima lijepim se minijaturama izdvajaju oni koje je za Roč i Beram pisao Bartol Krbavac na početku XV. st. Ovamo spada i tzv. Kopenhagenski misal, koji je u XV. st. također bio u Roču. Za Nuglu kraj Roča bio je kupljen Misal kneza Novaka, s lijepim inicijalima i minijaturama, a poslužio je i kao tekstualni predložak za prvu hrv. tiskanu knjigu, Misal iz 1483. Od Barbanskoga misala, koji je pisao Urban, barbanski župnik 1425., ostao je samo jedan list. U Rovinju je u XV. st. napisan Psalterium cum himnario. Za knjigu letnica (Liber anniversariorum) iz Dvigrada znamo da ju je 1531. napisao Johannes Rovis. Statut grada Pule napisao je Antonius de Lendinaria. Mnogi statuti istar. gradova također imaju naslovne minijature koje su izradili domaći majstori Vodnjana, Dvigrada, Buzeta, Poreča, pulskoga kaptola i dr.

LIT.: Minijatura u Jugoslaviji, Katalog izložbe MUO, Zagreb 1964; A. Badurina, Iluminirani rukopisi u Hrvatskoj, Zagreb 1995; Drei Schriften – Drei Sprachen, Zagreb 2002; Trois ecritures – trois langues, Three scripts – three languages, Zagreb, 2004; M. Baldini, Benedikcional biskupa Engelmara, Istarska Danica, 2004.

J. Bratulić