Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

industrija, gospodarska grana prerađivanja sirovine ili poluproizvoda u gotove proizvode pretežito strojevima. I. se u Istri počinje razvijati 1760-ih, kada je u okolici Buzeta otvorena prva tkaonica s 50 razboja. Ubrzo potom u Poreču je puštena u pogon tvornica debeloga sukna, u Rovinju tvornica za preradu kože, a u Kopru tvornica voska. Za austr. vlasti Istra dobiva stratešku važnost izlaska Monarhije na more, što je znatno utjecalo na ind. razvoj. U Puli se 1856. polažu temelji arsenala i brodogradilišta (→ brodogradnja) za gradnju i popravak austroug. ratne flote. Na početku I. svj. rata u Istri je postojalo dvadesetak tvornica, ponajviše za preradu ribe, potom za proizvodnju tkanina, voska, sapuna, alkoholnih pića i građev. materijala te tvornica za preradu duhana u Rovinju i ciglana u Cerovlju. Nakon 1918. istar. gospodarstvo pod tal. upravom počinje nazadovati: otpuštaju se radnici u brodogradilištu u Puli i istar. tvornicama za preradu ribe, a novi se ind. kapaciteti okreću ratnoj i strateškoj proizvodnji. Tako se 1920-ih podižu pogoni za proizvodnju cigareta, cementa i lokota u Puli, tvornica za proizvodnju portland cementa u Koromačnu. Do poč. II svj. rata u Puli se podižu tvornice za proizvodnju konopa, zastava i preradu katranskih smola, elektromlin sa silosom i moderna konzumna mljekara. U II. svj. ratu istar. je industrija bila ugl. porušena, te se u prvim poratnim godinama obnavljala, a ind. razvoj započeo je 1950-ih. Obnovljeno brodogradilište Uljanik u Puli pokreće proizvodnju sporohodnih brodskih dizelskih motora i elektroopreme, postajući tako moderno brodogradilište osposobljeno za gradnju najsloženijih plovnih jedinica nosivosti veće od 275000t. Širom Istre počinju se otvarati nove tvornice: cementara i proizvodnja brodskih boja u Umagu, proizvodnja ukrasnoga kamena, tekstila i prerada plastike u Pazinu, proizvodnja trikotaže, vatrostalnoga stakla i plinobetona u Puli i dr. Na Labinštini 1970-ih zbog nerentabilnosti rudarenja započinje proces supstitucije, te se otvaraju nove tvornice za proizvodnju keramičkih pločica, čamaca, lutaka i igračaka, bicikala, motokultivatora, tankostijenih cijevi, termičkih uređaja i strojeva za obradu metala, no one su 1990-ih zbog nagloga gubitka tržišta i posljedica privatizacije društvenih poduzeća većinom završile u stečaju.

Među vodećim su trg. društvima (2004) u brodogradnji Uljanik Brodogradilište (Pula) i Tehnomont BMN (Pula), u strojogradnji Uljanik Strojogradnja, Tvornica poljoprivrednih strojeva (Labin), Obrada (Rovinj) i Prvomajska (Raša), u elektroindustriji Uljanik TESU (Pula), Digitron (Buje) i Vlado elektronika iz Raše. U metalnoj ind. predvode Uljanik proizvodnja opreme (Vodnjan), Feroplast (Buje), Big Toys (Podpićan), Histria Tube (Podpićan), G. I. I. Tube (Labin), Metalac (Labin), Anilox (Žminj), Indi-Metal (Vodnjan), Sigma (Pula) i Istra Aluminij iz Lupoglava. U kemijskoj ind. važni su Hempel (Umag) i Bifix (Buje), u preradi plastičnih masa Istraplastika (Pazin), Sipro (Umag) i Flexo Folijaplast (Umag), u preradi stakla Schott Boral (Pula); u drvoprerađivačkoj ind. Hain Istra (Buje), Drvoplast (Buzet), PIN (Pazin), Ambalaža (Lanišće), u proizvodnji građev. materijala Holcim (Koromačno), Istra Cement (Pula), Tvornica cementa (Umag), Istarska tvornica vapna (Most Raša), Industrochem (Pula), Istarska ciglana (Cerovlje) i Kamen iz Pazina, u tekstilnoj ind. Arena (Pula), Pazinka Tekstil i Pazin Textiles (Pazin), Pazinka MB i Ziche (Žminj), Album (Ripenda), SE.DE (Labin), Alida (Brtonigla), Irsa (Buzet), Linteo (Buje), Polatextile (Pula) i Odjeća Stella (Pula), a u proizvodnji obuće Calzaturificio Elisa iz Vodnjana. U grafičkoj ind. predvode Istragrafika iz Rovinja, u preradi duhana Tvornica duhana Rovinj, u automobilskoj ind. P.P.C. iz Buzeta, u prehrambenoj ind. Puris (Pazin), Brionka (Pula), Mirna (Rovinj), Ind-Ital-Ice (Poreč), Stefanutti (Katun Trviški) i Izo (Balići), Proizvodnja pića (BUP – Buzet). Industrija sudjeluje u bruto domaćem proizvodu Istarske županije s oko 30%, ostvaruje više od 90% robnoga izvoza i zapošljava oko 17000 radnika.

M. Ferenčić