Istarske toplice

traži dalje ...

Istarske toplice, termalni lokalitet s lječilištem u dolini rijeke Mirne, 10-ak km jugozapadno od Buzeta. Nalaze se u šumovitu kraju, izvan naselja; klima je sredozemna. Ima više termalnih izvora (30 do 36°C), glavni je Sv. Stjepan, koji izvire podno stijene vis. 85 m. Voda je radioaktivna (do 693 Bq/l), visoko sumporovita (33 do 38 mg H2S po litri), a od ukupno 13 minerala najviše još sadrži natrija, kalcija, klora. Ljekovit je i anorganski glinasto-vapneni, sumporni, radioaktivni peloid (fango) natopljen termalnom vodom. U lječilištu Istarske toplice »Sv. Stjepan« liječe se bolesti dišnih organa, lokomotornog sustava, reumatske bolesti, stanja nakon operacija na kostima i zglobovima, neke kronične bolesti grla, kože (psorijaza, dermatoze), kronične ginekološke bolesti (upale, sekundarni sterilitet). Liječenje se obavlja inhalacijama, kupkama, oblozima, fizikalnom terapijom i dr. Terme su bile poznate već u antičko doba (arheol. nalazi rim. novca, nakita, natpisa u kamenu i dr.). Iz sr. vijeka nema pisanih podataka o njima. Spominju se od XVII.st. (1650. novigradski biskup Tomasini). Potom se navode pod imenom Terme Santo Stefano. Prva je analiza vode načinjena u XIX.st., nakon čega su vlasnici posjeda Pietrapelose, obitelj Gravisi, podignuli u toplicama lječilište (dvije drvene zgrade). Zbog vrijednih ljekovitih sastojaka otkrivenih potonjim analizama, toplice su se pročule diljem Austro-Ugarske Monarhije te se lječilišni prostor širio. Radioaktivnost je otkrivena 1939. U II. svj. ratu zdanja su gotovo uništena, te se 1956–60. lječilište obnavljalo i proširivalo. U novije doba adm. brigu o Istarskim toplicama vodio je Istraturist iz Umaga, te Medicinski centar iz Pule, pa hotelsko-turističko poduzeće Riviera iz Poreča. U njima su za Domovinskoga rata boravile mnogobrojne izbjeglice. Privatizirane su 1996. Područje Istarskih toplica poznato je i po nalazima bijeloga tartufa. Na stijeni iznad izvora Sv. Stjepan nalaze se ruševine stare crkvice sv. Stjepana, a u blizini ostatci prapov. gradine i rim. utvrde.

LIT.: A. Čargonja, Istarske toplice kroz vjekove, Istarski mozaik, 1967, 3; V. Zidarić, Prirodni faktor u rehabilitacionom postupku lječilišta Istarske toplice, Buzetski zbornik, 1976, 1.

I. Rudelić

ilustracija
ISTARSKE TOPLICE, bazen
ilustracija
ISTARSKE TOPLICE, panorama

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Istarske toplice. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1211>.