Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

August, Gaj Julije Cezar Oktavijan (lat. Gaius Iulius Caesar Octavianus Augustus), rimski političar, vojskovođa i prvi rimski car (Rim, 23.IX.63. pr. Kr. – Nola, kraj Napulja, 19.VIII.14). Rođen kao Gaj Oktavije, u svojoj ga je oporuci prastric → Julije Cezar, Gaj posinio i odredio nasljednikom, tako da je zajedno s Markom Antonijem i Lepidom preuzeo upravljanje Rimskom Republikom. Porazili su Cezarove ubojice kraj Filipa 42. pr. Kr., a zatim se međusobno posvađali. God. 35. pr. Kr. krenuo je u rat protiv Japoda i Panona, a 34. i 33. pr. Kr. nastavio ratovati protiv Delmata u Iliriku. Nakon pobjede kraj Akcija 31.pr.Kr., Senat mu je 27.pr.Kr. dodijelio počasni naziv Augustus (Uzvišeni) i dao mu posebne ovlasti te je on započeo preoblikovanje drž. ustrojstva iz republikanskog u monarhijsko. Preuredio je državu u svakome smislu, pa i upravno-politički, premještajući granice. Tako je Istru uključio u → Desetu regiju, s granicom na Raši (između 18. i 12. pr. Kr.), zatim je (nakon 9. pr. Kr.) od Ilirika načinio dvije nove provincije – Dalmaciju i Panoniju. U doba njegove vladavine u državi i oko nje bilo je uglavnom mirno (pax romana), pa se mogao pohvaliti da nikad do tada Rim nije živio u tako stabilnome miru. Iako su kolonije Tergeste, Pola i Parentium bile već prije osnovane (50-ih i 40-ihpr.Kr.), u Augustovo su doba doživjele najveći uspon i procvat. U Puli i Poreču izgrađeni su tada velebni trgovi (forum) s hramovima i javnim zgradama. U Puli je poznat Augustov hram, koji je bio posvećen njemu i božici Romi, jer je A. poticao i neke oblike carskoga kulta. Augustovu dobu u Puli pripada i slavoluk obitelji Sergijevaca, te gradnja dvaju kazališta i amfiteatra. U Trstu je dao izgraditi, odnosno ponovno sagraditi ili temeljito obnoviti, gradske bedeme i kule, o čemu svjedoči sačuvani natpis. Kako je u Istri i na cijelome sjev. Jadranu u njegovo doba gospodarstvo bilo na najvišoj točki ekspanzije, ono se uzima kao mjerilo cjelokupnoga potonjeg razvitka.

LIT.: G. Pavan, Il tempio d᾽Augusto di Pola, Trieste 2000.

R. Matijašić