Kamenjak

Kamenjak, najjužniji rt istarskoga poluotoka i istoimenoga poluotoka (44°46′N; 13°56′E). Poluotok K. odlikuje se dugačkom razvedenom obalnom linijom (oko 30km), mnogobrojnim uvalama, plažama te privlačnim vizurama. Dužina mu je oko 6km, a prosječna širina oko 1km. Svojim sjevernim dijelom zatvara → Medulinski zaljev. Zap. obala poluotoka je strmija; uz istočnu je obalu nekoliko otoka i otočića (Šekovac, Trumbuja, Ceja, Fenera i Bodulaš). Južno od Kamenjaka su otočići Fenoliga i → Porer. Glavno naselje → Premantura na sjevernom je dijelu poluotoka. Južni je dio poluotoka zbog očuvanja vegetacijskoga pokrova 1996. proglašen zaštićenim krajolikom, koji je pod upravom Javne ustanove Natura Histrica. Zaštita je nužna zbog porasta broja turista u posljednjih desetak godina. K. je bio nastanjen već u prapovijesti (gradine Volam i Gradina sjeverno od Premanture, Kastril i Debeljak južno). Mnogobrojni nalazi svjedoče o relativno gustoj naseljenosti poluotoka u antičko doba: uvala Močila (ostatci zgrade, cisterna, novac cara Augusta), Polje (ostatci ruralnoga kompleksa), Sv. Martin (tragovi zidova, dio stupa, ulomci keramike), Kastril (ostatci širokih zidova i položaj lokaliteta koji dominira nad morskim putem s jugoistoka prema zap. obali Istre upućuju na mogućnost postojanja kasnoant./biz. utvrde), zaljev Skokovica (ostatci ruralne arhitekture). Između kasnoant. i kasnosrednjovj. doba, kada nastaje naselje Premantura, poluotok nije bio kontinuirano naseljen. Na hidroarheološkim lokalitetima u podmorju oko rta Kamenjaka nalaze se ostatci dvaju jedrenjaka iz XVII. i XVIII.st. i drugih brodova.

M. Barada