Kanfanar

traži dalje ...

Kanfanar, kamenolom 2km zapadno od Kanfanara, smješten s obiju strana ceste koja povezuje Kanfanar i Rovinj. Kamen koji se ondje vadi svijetlosmeđi je onkolitni vapnenac gornjokredne starosti. Pripada skupini tvrdih vapnenaca (→ kamenolomi), najpoznatijem arhitektonsko-građevnom kamenu iz Istre, na tržištu poznatom pod nazivima Bale (Valle), Krška ruža, Istarski žuti (Giallo d’Istria) i pod općenitim nazivom pietra d’Istria. Prve zabilježbe o eksploataciji toga kamena potječu iz XV.st., kada je po narudžbi Jurja Dalmatinca prevožen s Brijuna (otok Sv. Jerolim) u Anconu. Nakon toga otvoreni su kamenolomi Negrin, → Bale i, za potrebe austroug. željeznica, kamenolom Kanfanar. U XX.st. (do 1945) kamenolom se nalazio u vlasništvu Stefana Vicenza i tvrtke Cav. Montonesi, a poslije II. svj. rata djelovao u okviru tvrtke Istarski nemetali iz Pule. Inž. Petar Fradelić otvara 1956. današnji kamenolom i počinje s redovitom proizvodnjom arhitektonsko-građevnoga kamena. Od 1961. kamenolom se nalazi u okviru tvrtke → Kamen d. d. Pazin, a aktivan je i danas. Kamen se vadi površinskim i podzemnim metodama. Među poznatijim su zdanjima izgrađenim od kanfanarskoga kamena Istrina robna kuća u Puli, robna kuća Nama u Vukovaru, pothodnici u Utrinama i Sopotu u Zagrebu i dr. U najnovije vrijeme kamen se ugrađuje u lukobrane i marine u Chioggi i Veneciji.

I. Cotman

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Kanfanar. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 17.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1302>.