Kloštar

Kloštar, naselje 10km istočno od Vrsara (45°9′N; 13°40′E; 117m nadm. vis.); 42st. (2001), općina Sv. Lovreč. Nalazi se na županijskoj cesti za Vrsar koja se iznad vrha Limskoga zaljeva sa sjev. strane odvaja od državne ceste Pula–Trst (D 21). Stanovnici se bave gotovo isključivo poljodjelstvom i stočarstvom. Krajem X.st. osnovan je na tome mjestu benediktinski samostan (sv. Mihovil nad Limom, San Michele di Leme, danas u ruševinama), koji je ubrzo postao središtem velikoga posjeda što su ga uvećavale darovnice istar. plemića. U samostanu je neko vrijeme boravio sv. Romuald. Benediktinci su u njemu ostali do 1652., a potom je posjed postao feudom, koji je u drugoj pol. XIX.st. prešao u državno vlasništvo (Austrija). Od cijeloga kompleksa očuvana je ranokršć. kapelica iz VI.st. s trostranom apsidom i (uništenim) bačvastim svodom s pojasnicama na lezenama. U njoj su tragovi zidnih slika s figuralnim prikazima i natpisima. Pokraj nje je veća samostanska crkva iz XI.st., građena u ranoromaničkom slogu s polukružnom apsidom. U apsidalnom dijelu očuvane su zidne slike nepoznatoga benediktinskoga majstora otonske škole, također iz XI.st. (prizori mučenja sv. Stjepana i likovi opata). Očuvani su i dijelovi zidova samostana, s klaustrom u kojem je romaničko grlo cisterne.

LIT.: A. Šonje, Starohrvatska nekropola i neki drugi nalazi na području benediktinskog samostana sv. Mihovila na Limu, Bulletin VII odjela za likovne umjetnosti JAZU, 1959, 7/2; D. Klen, Fratrija, feud opatije sv. Mihovila nad Limom u Istri i njegova sela (XI–XVIII.st.), Rijeka 1969; A. Šonje, Crkvena arhitektura zapadne Istre, Zagreb 1982; A. Alisi, Istria città minori, Trieste 1997; D. Demonja, Istarske romaničke jednobrodne crkve s istaknutim apsidama, Radovi Instituta za povijest umjetnosti, 1999, 23.

R. Matijašić, S. Mustač