Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

knjižnice, zbirke knjiga, periodičnih publikacija i dr. građe, uređene prema određenim načelima i obično namijenjene javnoj uporabi, odnosno prostor u kojem je knjižnična zbirka smještena. Prve veće k. u Istri nastale su u sr. vijeku u benediktinskim, franjevačkim i pavlinskim samostanima. Većina tih samostana zatvorena je u drugoj pol. XVIII.st. i na poč. XIX.st., a njihove su k. konfiscirane ili prodane na javnim dražbama (npr. ona pavlinskoga samostana u Sv. Petru u Šumi, koji je djelovao 1459–1786). U hrv. su dijelu Istre najstarije k. očuvane u franjevačkim samostanima u Pazinu i Rovinju. Ona u Pazinu, utemeljena po osnutku samostana 1481., najstarija je knjižnica u Istri koja neprekidno djeluje; očuvano je oko 2200sv. knjiga, među kojima 4 inkunabule i 30sv. iz XVI.st. Knjižnica franjevačkoga samostana u Rovinju osnovana je u XVIII.st.; ima oko 9000sv. knjiga, od kojih 51sv. iz XVI.st. Oko 2500sv. starih knjiga iz nekadanjega benediktinskoga samostana u Dajli, koji su 1948. ukinule drž. vlasti, čuva se u Sveučilišnoj knjižnici u Puli i u knjižnici Pazinskoga kolegija. Od XV.st. nastaju veće privatne k. sakupljača knjiga.

Prvu poznatu privatnu knjižnicu imao je porečki biskup → Ivan Porečan (sred. XV.st.); rijetke knjige sakupljao je i porečki biskup → G. Negri (XVIII.st.). U XVII. i XVIII.st. u gradovima na zap. obali Istre osnivale su se knjiž. akademije koje su imale i k., npr. L’Accademia Letteraria (iz 1763) u Rovinju, gdje je 1767. djelovala i javna knjižnica. Najveća je i jedna od najstarijih znan. knjižnica bila → Mornarička knjižnica, središnja knjižnica Austr. ratne mornarice, osnovana 1802. u Veneciji i preseljena u Pulu 1865–66. Najveći dio njezina fonda (oko 20000 sv.) čuva se u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Najstarija vojna knjižnica bila je austroug. Garnizonska knjižnica u Puli, katalog koje je objavljen 1866. Pokrajinska knjižnica Istre osnovana je 1861. kao ustanova Pokrajinskoga odbora Istre u Poreču (izvršnoga tijela Pokrajinskoga sabora Istre). Oko 18000 sv. iz njezina fonda čuva se u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Najstarije očuvane javne k. nekadanje su gradska knjižnica u Poreču, s oko 3000 sv. (osnovana 1810) i ona u Rovinju, s oko 9000 sv. (osnovana 1859), koje se čuvaju u zavičajnim muzejima tih gradova. Osnovane su od knjiga što su ih poklonili plemići, svećenici i obrazovani građani. U prvoj pol. XIX.st. grof S. Carli iz Kopra, N. de Vergottini iz Poreča i kanonik P. Radoicovich iz okolice Poreča poklonili su svoje k. gradskoj knjižnici u Poreču. Kanonik → P. Stancovich oporučno je ostavio Rovinju oko 4000 sv.; 2896 sv. ima njegov ekslibris (od toga su 84 sv. iz XVI.st.). U doba Austro-Ugarske Monarhije mnoge su (tal., hrv., slov. i njem.) škole imale knjižnicu. Ministarstvo za bogoštovlje i nastavu donijelo je 1871. uredbu o organiziranju učiteljskih i đačkih knjižnica u pučkim školama, a 1896. odredilo da srednje škole u izvješćima objavljuju kataloge svojih nastavničkih knjižnica. Zahvaljujući toj odredbi očuvani su tiskani katalozi knjižnica tadanjih istar. srednjih škola. Knjižnice kulturno-obrazovnih i dr. društava, osnivanih u drugoj pol. XIX.st. i na poč. XX.st., manjim su dijelom očuvane u javnim knjižnicama. Najveća takva knjižnica (oko 25000 sv.), što ju je imao Mornarički kasino u Puli (osnovan 1870), nestala je nakon I. svj. rata, osim oko 3000 sv. koji se čuvaju u Sveučilišnoj knjižnici u Puli. Knjižnica društva Società Istriana di Archeologia e Storia Patria (osnovanog 1884. u Poreču) imala je 1930. pri uključivanju u Pokrajinsku knjižnicu Istre 3277 sv. Međutim, najbrojnije su bile k. čitalačkih društava namijenjene svojim članovima. Na poč. XX.st. iz tih su se društava razvile javne pučke k., koje su služile prosvjećivanju širih društv. slojeva. Tal. javne k. osnivale su i financirale općine u kojima je na vlasti bilo tal. liberalno građanstvo (pretežito u gradovima na zap. obali), no u njima nisu nabavljane knjige na hrv. jeziku. Stoga je na poč. XX.st. hrv. inteligencija okupljena u hrv. društvima započela osnivati pučke knjižnice. One su nastajale darivanjem knjiga i prikupljanjem priloga i bile snažno nacionalno obojene. Do I. svj. rata otvoreno ih je već 17: u Opatiji i Voloskom (1908), Puli, Pazinu i Lovranu (1909), Buzetu (1910) i dr. I pojedina društva osnivana su radi širenja pučkih knjižnica: npr. Akademsko ferijalno društvo Istra (utemeljeno 1908) otvorilo je 12 hrv. knjižnica, a društvo Lega Nazionale osnivalo je tal. posudbene knjižnice. U razdoblju 1918–43. hrv. i slov. k. smetale su tal. asimilatorskoj politici te su prisilno zatvorene, a knjige koje nisu prethodno skrivene po kućama bile su uništene. Fašisti su 13. VII. 1920. spalili knjige iz Javne pučke knjižnice u Puli (u spaljenom Narodnom domu), što je bila jedna od prvih faš. akcija javnoga spaljivanja knjiga u Europi. Uništene su i pučke k. u Buzetu (1921) i Voloskom (1922., s 3500 knjiga) te pojedine školske k. hrv. i slov. čitaonica (npr. u Puli i Pazinu).

U hrv. dijelu Istre danas djeluju dvije samostalne javne knjižnice, obje u Puli: Sveučilišna knjižnica (osnovana 1949) i Gradska knjižnica i čitaonica (osnovana 1957). Ukupni fond knjiga i periodike u javnim, školskim, visokoškolskim i specijalnim knjižnicama (koje djeluju pri znan. i kult. javnim ustanovama) obuhvaća oko 1380000 sv. Najveća je → Sveučilišna knjižnica u Puli (oko 300000 sv.). Gradska knjižnica i čitaonica u Puli (oko 90000 sv.) matična je knjižnica za narodne i školske k. u Istarskoj županiji i ima matičnu službu za tal. knjižnice u Hrvatskoj. Ostale narodne (pučke) k., osnivane od 1950-ih, djeluju u sastavu pučkih (narodnih) sveučilišta u Bujama, Buzetu, Labinu, Novigradu, Pazinu, Poreču, Rovinju, Umagu i Opatiji (s 4 ogranka); ukupni im fond iznosi oko 264000 svezaka. Veće specijalne k. djeluju u sastavu znan. i kult. ustanova: Centra za povijesna istraživanja (Centro di ricerche storiche) u Rovinju (oko 95000 sv.), Arheološkoga muzeja Istre u Puli (oko 31000 sv.), Zavoda za istraživanje mora u Rovinju (oko 16000 sv.; knjižnica je osnovana 1891), Državnog arhiva u Pazinu (oko 13000 sv.) i Zavičajnoga muzeja u Rovinju (oko 12000 sv.). Dvije visokoškolske k. (oko 28000 sv.) djeluju na fakultetima u Puli, i jedna u Opatiji (oko 15000 sv.). Ukupni fond školskih knjižnica u hrv. dijelu Istre iznosi 485071 sv.; od toga je 419501 sv. na području Istarske županije (gdje djeluje 46 knjižnica u osnovnim i 18 u srednjim školama), a 65570 sv. na području Primorsko-goranske županije (u 3 srednjoškolske k. i 5 osnovnoškolskih). Osim samostanskih djeluju i k. vjerskih ustanova, i to u Biskupskom ordinarijatu u Poreču (osnovana 1847) i u pojedinim župama, no one nisu inventarizirane. Najveća vojna knjižnica djeluje u Domu hrvatskih branitelja u Puli (s oko 25000 sv.) i otvorena je za javnost. Bogatu regionalnu zbirku imaju Sveučilišna knjižnica u Puli i knjižnica Centra za povijesna istraživanja u Rovinju. Većina knjižnica ima računalne baze podataka. Sveučilišna knjižnica u Puli i pulske visokoškolske k. uključile su se 2003. u sustav uzajamne katalogizacije CROLIST, a njihovi su katalozi pretraživi na Internetu. Regionalna udruga knjižničara djeluje od 1955. kao podružnica Hrvatskoga bibliotekarskog društva, a 1974. osnovano je → Društvo bibliotekara Istre.

LIT.: Le biblioteche d’Italia fuori di Roma. Tomo I, Parte seconda, Roma 1937; Stancovichiana: spomenička biblioteka (katalog), Rovinj 1992; Pol stoletja (1951–2001) (zbornik), Koper 2001; B. Dobrić, Kultura čitanja i nacionalni pokreti: knjižnice i čitalačka društva u Puli u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. stoljeća, Pula 2003.

B. Dobrić

Knjižnice u slovenskom dijelu Istre. Prve k. o kojima postoje vijesti knjižnice su crkv. redova. U samostanu sv. Ane u Kopru čuvali su se, osim knjiga i mnogih umj. djela, i dragocjeni kasnorenesansni kodeksi. Vjeruje se da je u samostanu postojala radionica minijatura. Vrijedne k. imali su samostani dominikanaca u Kopru, franjevaca konventualaca u Kopru i Piranu i kapucinski samostan sv. Marte u Kopru. Između 1950. i 1953. djelovao je u Portorožu Zbirni center, u kojemu su bili skupljeni knjižni fondovi mnogih samostanskih knjižnica napuštenih u II. svj. ratu i poslije njega. Među privatnim knjižnicama izdvajaju se knjižnica izolskoga pjesnika → P. Besenghija degli Ughi, koja se sada nalazi u Zajednici Talijana, te knjižna ostavština grofa Santa Grisonija iz Kopra, danas u Središnjoj knjižnici Srečka Vilhara u Kopru. U dr. pol. XVIII.st. (1760–1806) → G. R. Carli i Girolamo Gravisi osnovali su knjižnicu u Accademiji dei Risorti u Kopru, koja je potom prešla u Collegio dei Nobili. Kolegij je već imao bogatu zbirku knjiga pijarista te vlastitu knjižnicu, čiji se fond danas nalazi u knjižnici Talijanske gimnazije u Kopru. U Piranu je 1770. Accademia degli Intricati preimenovana u Accademia Agraria e Biblioteca. Od nje je nastala Biblioteca Civica u Piranu, koja je 1855. preseljena u prizemlje Komunalne palače zajedno s Archivio Civico Antico. Biblioteca Civica je 1954. prešla u → Pomorski muzej »Sergej Mašera« Piran, gdje se njezin fond još uvijek čuva. God. 1956. osnovana je nova gradska knjižnica Mestna knjižnica Piran (Biblioteca Civica di Pirano). U Kopru je Biblioteca Civica di Capodistria osnovana 1851., a 1893. preseljena je u Palaču Tacco zajedno s Antico Archivio Municipale. Slov. gradska knjižnica (Mestna knjižnica) osnovana je 1951., a sada je to Osrednja knjižnica Srečka Vilharja Koper (Biblioteca centrale Srečko Vilhar di Capodistria), s oko 300000 sv. te sa zavičajnom zbirkom vezanom za Kopar, Slovensko primorje i Istru. U Izoli poslije II. svj. rata djeluje Biblioteca Civica di Isola (Mestna knjižnica Izola). Osobito raste važnost koparske knjižnice, koja je pod rukovodstvom S. Vilhara postala Študijska knjižnica (1956), te je dobivala obvezni primjerak svih knjiga izdanih u Sloveniji. Ona je 1973. utemeljila prvu putujuću knjižnicu u Sloveniji, a 2003. pretvorena je u pokrajinsku knjižnicu.

I. Marković

Druge hrvatske knjižnice s istarskim gradivom. Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK) u Zagrebu, čiji su početci vezani za knjižnicu isusovačke gimnazije u Zagrebu (osnovana 1607), posjeduje oko 2,5mil. svezaka. Među njima je i veliki broj knjiga, periodike, rukopisa, zemljopisnih karata i druge građe o Istri, odnosno građe autora iz Istre. Od autora koji potječu iz Istre najviše je djela Matije Vlačića Ilirika: 292, od čega 260 djela iz XVI.st. (među njima mnogo brošura). Očuvana su djela S. Konzula Istrijana (6 djela iz XVI.st.), M. Grpca (23 djela, od toga je 17 djela iz XVI.st.), S. Santorija (8 djela iz XVIII.st.), F. Glavinića i dr. U toj se knjižnici čuvaju i pojedini rijetki naslovi starih novina koje su izlazile u Istri: Il Diritto Croato (Pula, 1888–94), Naša sloga (Trst, Pula, 1870–1915), Pučki prijatelj (Krk, Pazin, 1899–1929), Omnibus (Pula, 1906–10), te novine Istra, koje su 1929–40. izlazile u Zagrebu. U Zbirci zemljopisnih karata i atlasa čuva se iznimno vrijedan rukopisni pomorski atlas Jadrana C. F. Beautemps-Beaupréa iz 1806., u kojem su prikazani i istar. gradovi, te dva zemljovida Istre iz XVI. st.: Histriae tabula P. Coppa (1575) i Descrittione dell’Istria T. Porcacchija (oko 1590). U Zbirci rukopisa i starih knjiga treba izdvojiti prijepis Istarskog razvoda iz 1546 (koji potječe iz knjižnice Lj. Gaja). Rukopisnu ostavštinu M. Laginje čine korespondencija (500 pisama, 1875–1930), dnevnik (1868–1928), književni sastavci, spisi vezani za političku i odvjetničku djelatnost, izborni proglasi i plakati iz Istre te osobne isprave. Očuvani su i rukopisi V. Spinčića (dnevnik, korespondencija, polit. spisi, pov. i etnografske studije i rasprave), te različiti spisi vezani uz djelatnost hrv. političara u doba Austro-Ugarske Monarhije (dokumenti vezani za rad Kluba hrvatsko-slov. zastupnika u Istarskom saboru 1909–15., spisi vezani za rad Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1910–13. i dr.). U NSK pohranjeni su rukopisi djela književnika koji potječu iz Istre, odnosno onih koji su živjeli u Istri: E. Kumičića (korespondencija, autografi književnih djela), V. Nazora (djela koja su nastala u Istri), Paule von Preradović (pjesme, 1898–1912) i njezina brata Petra pl. Preradovića (pjesme, 1892–1941). Ondje su i rukopisi djela koja su temom vezana uz Istru (L. Kirca, A. Kalca, M. Tentora, A. Šepića, I. Francetića, L. Vojnovića i dr.). Manji broj rukopisa vezan je za mlet. upravu u Istri i austroug. ratnu mornaricu u Puli. Od 1946. NSK dobiva obvezni primjerak cjelokupne tiskane produkcije u Hrvatskoj. U razdoblju 1982–2000. objavila je 25 svezaka Građe za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.–1940., u kojoj je zastupljen i veći broj djela što su temom, autorom ili mjestom izdanja vezana za Istru. – Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU), koja je osnovana istodobno s Akademijom 1867., ima zadaću prikupljanja sve građe vezane za hrv. znanost, kulturu i umjetnost. U skladu s tom zadaćom prikuplja se i građa o Istri. Između više starijih rijetkih knjiga koje su temom ili autorom vezane za Istru ističe se bogata zbirka djela M. Vlačića iz XVI.st. (63 naslova), a očuvano je i više djela stranih putopisaca iz XVII–XIX. st. (Hacqueta, Cassasa, Casottija, Trögera i dr.), 4 djela P. Stancovicha, 3 poslanice D. Vitezića (1885–91) i dr. U Knjižnici HAZU čuvaju se i starija izdanja JAZU, koja su se već od kraja XIX.st. bavila Istrom (Zbornik za narodni život i običaje, Građa za povijest književnosti Hrvatske i dr.), te stare i nove publikacije o Istri koje su objavile strane akademije (napose one iz Italije, Austrije i uopće sr. Europe). Sveučilišna knjižnica u Rijeci posjeduje zavičajnu zbirku Adriatica; u njoj se prikupljaju djela koja su autorom, mjestom tiskanja ili sadržajem vezana uz Rijeku i šire područje, što uključuje i Istru. Osim pojedinih rijetkih knjiga o Istri (npr. Die Ehre des Herzogtums Krain J. V. Valvasora iz 1689), ondje se čuva i veći broj izdanja austroug. ratne mornarice.

LIT.: M. Rojnić, Nacionalna i sveučilišna biblioteka, Zagreb 1974; Građa za hrvatsku retrospektivnu bibliografiju knjiga 1835.–1940., Zagreb 1982–2000; Š. Jurić, Katalog rukopisa Nacionalne i sveučilišne biblioteke u Zagrebu, Zagreb 1991–2000; Handbuch deutscher historischer Buchbestände in Europa, Bd. 9: Kroatien, Slowenien, Italien, Hildesheim, Zürich i New York 2001.

B. Dobrić

Inozemne knjižnice. U knjižnicama izvan Hrvatske nalazi se nekoliko važnih hrvatskoglagoljskih rukopisa koji su nastali u Istri ili su ondje dospjeli kupnjom. U Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču čuvaju se Novakov misal iz 1368 (1405. kupnjom dospio u Nuglu kraj Roča), Ročki misal (pisan oko 1421. za Roč), Kvadriga (pisao Šimun Greblo iz Roča, dovršena 1493) i Fraščićev psaltir (napisan 1463. u Lindaru). U Kraljevskoj knjižnici u Kopenhagenu čuva se Kopenhagenski misal (pisan u XV.st. za Nuglu), a u Nacionalnoj knjižnici u Parizu hrvatskoglagoljski rukopis nazvan Code Slave 73 (jedan je od trojice njegovih pisara svećenik Nikola iz Lindara). U Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani čuvaju se dva beramska brevijara iz XV.st. i Beramski misal, pisan glagoljicom (kraj XIV.st.).

Najviše histrika (tiskanih djela i dr. gradiva temom, autorom ili mjestom izdanja vezanih za Istru) pohranjeno je u knjižnicama država koje su u različito doba imale suverenitet nad Istrom – u Italiji i u Austriji. Nacionalna knjižnica u Veneciji (Marciana, osnovana 1468) ima bogat fond starih knjiga, zemljovida, rukopisa i dr. djela koja se pretežito odnose na područje Istre pod mlet. upravom. Veliki je broj tih histrika popisao C. Combi. Tu se čuvaju i mnogobrojna djela istar. autora objavljena u Veneciji, npr. P. P. Vergerija st. (3 primjerka inkunabula), G. Muzija (40 djela), G. R. Carlija (33 naslova), P. Stancovicha (14), zemljovidi Istre P. Coppa i dr. Među rukopisima čuvaju se pisma P. P. Vergerija ml. U Gradskoj knjižnici u Trstu (osnovana 1796) među izdanjima istar. autora iz XVI. st. čuva se 88 djela M. Vlačića i 13 djela P. P. Vergerija ml. Knjižnica je dobila pravo na obvezne primjerke publikacija s područja Istre; čuva veliki broj tal. novina objavljenih u Istri u dr. pol. XIX. i prvoj pol. XX.st. – U Austrijskoj nacionalnoj knjižnici u Beču (osnovana oko 1526), bivšoj Dvorskoj knjižnici Habsburgovaca, čuva se bogat fond histrika na njem., tal. i hrv. jeziku, ugl. objavljenih na području Habsburške Monarhije, pretežito u Beču i u Istri (do 1918). Tu se čuva veći broj pisama i dr. rukopisa M. Vlačića i 170 njegovih tiskanih djela, 104 djela P. P. Vergerija ml. i 11 hrv. protestantskih knjiga koje su u XVI.st. u Urachu kraj Tübingena tiskali S. Konzul i A. Dalmatin. Bogatstvu fonda umnogome su pridonijele odredbe iz 1808. po kojima su svi nakladnici na području Carstva pod izravnom upravom Beča bili obvezni dostavljati primjerak tiskanih djela, gravira i zemljovida. Tako se u knjižnici očuvao i velik broj novina iz Istre koje u knjižnicama u Istri – ponajviše zbog pov. zbivanja u XX.st. – ugl. nedostaju. Mnogobrojna histrika na njem. jeziku objavljena je u dr. pol. XIX. i na poč. XX.st. u Beču i u Puli (npr. oko 300 djela što ih je u to doba objavila ratna mornarica). U bogatoj zbirci zemljovida čuvaju se mnogobrojni zemljovidi Istre (XVI–XX.st.). U knjižnici Ratnog arhiva u Beču čuva se oko 12000 sv. knjiga i periodike iz pulske Mornaričke knjižnice.

U knjižnicama u Sloveniji, posebno u Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani (osnovana 1774) i Knjižnici Slovenske akademije znanosti i umjetnosti u Ljubljani (osnovana 1938), čuva se građa koja se odnosi na slov. dio Istre, a manjim dijelom i građa koja se odnosi na hrv. dio Istre. Na poč. XIX.st., u vrijeme Napoleonove uprave u Istri, dijelovi fondova knjižnica pojedinih raspuštenih istar. samostana prešli su u javne knjižnice na području Slovenije. U Narodnoj i sveučilišnoj knjižnici u Ljubljani čuva se dio fonda knjižnice pavlinskoga samostana u Sv. Petru u Šumi. Ta je knjižnica 1921. obogaćena knjigama objavljenim u Istri iz posjeda J. Krmpotića. – U velikim knjižnicama u Njemačkoj čuvaju se djela M. Vlačića, P. P. Vergerija ml. i hrv. protestantska izdanja tiskare u Urachu. Iz privatne knjižnice M. Vlačića, svojedobno jedne od najvećih zbirki djela o protestantskom pokretu, otkupom je 1957. u Knjižnicu vojvode Augusta u Wolfenbüttelu (osnovana 1604) prispjelo 165 rukopisa (među kojima su bili mnogobrojni srednjovj. kodeksi) i 717 tiskanih djela; tu se čuva Vlačićeva rukopisna ostavština i 420 primjeraka njegovih djela iz XVI.st. Državna knjižnica u Berlinu (osnovana 1659) posjeduje veći broj knjiga istar. autora: M. Vlačića (170 djela iz XVI.st.), P. P. Vergerija st. (2 djela, od toga 1 inkunabula), P. P. Vergerija ml. (10), G. R. Carlija (36), P. Kandlera (20), P. Stancovicha (8) i 2 djela koja su na hrv. objavili S. Konzul i A. Dalmatin. Veći broj Vlačićevih djela iz XVI.st. čuva se u Württemberškoj zemaljskoj knjižnici u Stuttgartu (131), Bavarskoj državnoj knjižnici u Münchenu (116), Tirinškoj sveučilišnoj i zemaljskoj knjižnici u Jeni (70 djela u 194 primjerka), Crkvenoj knjižnici St. Nicolai u Kalbeu (87 djela), Donjosaskoj državnoj i sveučilišnoj knjižnici u Göttingenu (90) i Gradskoj knjižnici u Magdeburgu (34 djela, od toga 4 unikata). – Sveučilišna knjižnica u Baselu (osnovana 1460) posjeduje nekoliko izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu, 4 inkunabule P. P. Vergerija st., 47 djela M. Vlačića i 31 djelo P. P. Vergerija ml. Središnja knjižnica u Zürichu ima 68 djela M. Vlačića i 70 djela P. P. Vergerija ml. Vatikanska knjižnica u Rimu (osnovana oko 1450) osim knjiga o Istri ima stare zemljovide Istre i djela starih autora iz Istre, npr. M. Vlačića (30), P. P. Vergerija ml. (10) i F. Petrića (rukopise i 10 knjiga iz XVI.st.). Nacionalna knjižnica u Parizu ima 107 djela M. Vlačića, 14 djela P. P. Vergerija ml. i izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu. Britanska knjižnica (osnovana 1753), najveća knjižnica u Velikoj Britaniji i jedna od najvećih u svijetu, posjeduje 155 Vlačićevih djela i 8 djela M. Grbića iz Labina. Sveučilišna knjižnica (Bodleiana) u Oxfordu (osnovana 1602) ima nekoliko izdanja hrv. protestantske tiskare u Urachu. Djela koja je tiskao → Antico da Montona (Andrija Motovunac) čuvaju se u sveučilišnim knjižnicama u Baselu i Oxfordu, nacionalnim knjižnicama u Firenci, Parizu, Beču, Londonu, Berlinu i dr. knjižnicama.

LIT.: C. Combi, Saggio di bibliografia istriana, Capodistria 1864; S. Pesante, Le cinquecentine della Biblioteca civica di Trieste, Trieste 1974; G. E. Ferrari, I manoscritti concernenti Pola in biblioteche veneziane, Trieste 1978; A. Nazor, Hrvatskoglagoljski rukopisi izvan domovine, u: IV. Ročki glagoljaški bijenale, Pula 1980; Handbuch der historischen Buchbestände in Österreich, Hildesheim, Zürich i New York 1994–95; Riznice Austrije: Austrijska nacionalna biblioteka, Beč 1995; Handbuch der historischen Buchbestände in Deutschland, Hildesheim, Zürich i New York 1996–2000; B. Franolić, Works of Croatian Latinists Recorded in the British Library General Catalogue, Zagreb, London, New York, Toronto i Sydney 1997.

B. Dobrić

First
Prev
Slika 1 od 3
Next
Last

KNJIŽNICE - 1. franjevačka samostanska knjižnica u Pazinu;
First
Prev
Slika 1 od 3
Next
Last