Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

kometi (grč. κομήτης: dugokos) ili zvijezde repatice, mala tijela Sunčeva sustava koja su većinu postojanja provela u njegovim hladnim područjima, Oortovu oblaku i Kuiperovu pojasu. K. se ugl. sastoje od prašine, smrznutih plinova i vode. Spuštanjem tih objekata u unutar. dio Sunčeva sustava, u blizinu Sunca, površinska se temp. ledene jezgre diže, dolazi do isparavanja plinova te nastaje atmosferi sličan omotač, koji se naziva koma. Pod pritiskom Sunčeva zračenja dio materijala iz kome biva otpuhan i formira rep. Nekada su k., vjerojatno zbog sablasna izgleda među zvijezdama, smatrani pretkazanjem zle kobi. Danas znanost proučavanjem kometa može doći do izvornoga materijala s »gradilišta« Sunčeva sustava. Naime, kako su ti ledeni brjegovi gotovo cijelo postojanje proveli daleko od topline Sunca, kem. i strukturno najsličniji su prvotnomu materijalu protoplanetarnih oblaka. Drugi razlog povećana interesa za komete jest i spoznaja da su osim asteroida i oni odgovorni za dio udara u naš planet, koji su u prošlosti dovodili do izumiranja velikoga broja biljnih i životinjskih vrsta. Kometi se teško otkrivaju, pa, za razliku od imenovanja ostalih nebeskih tijela, prema tradiciji Međunarodne astronomske unije, za ime dobivaju prezime otkrivača. Iz Istre su dosad otkrivena tri kometa: C/1879 Q1 (Palisa), P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević).

K. Korlević