Krnica

traži dalje ...

Krnica, naselje 9km sjeveroistočno od općinskoga središta Marčane (44°58′N; 14°2′E; 195m nadm. vis.); 296 st. (2001). Nalazi se na visoravni iznad Krničke luke, na županijskoj cesti Šišan–Kavran–Rakalj, odnosno na odvojku županijske prometnice za Prodol, koji je na državnoj cesti Pula–Barban (D 21). Stanovnici se bave poljodjelstvom (vinova loza, žitarice, povrće), ribarstvom i tercijarnim djelatnostima. Arheol. nalazi svjedoče o nastanjenosti u prapov. i rimsko doba, a u pov. se izvorima spominje u XIII.st. Nakon toga selo je zbog ratova i kuge bilo napušteno, a ponovno je naseljeno 1520. izbjeglicama pred Osmanlijama iz Dalmacije, pod vodstvom svećenika Ivana Buršića. Nakon ponovne epidemije potkraj XVI.st. došla je nova skupina izbjeglica. Selo je civilno i crkveno pripadalo mutvoranskom kaštelu, odnosno župi, a u Krničkoj luci imalo je izlaz na more. U prvoj pol. XX.st. postala je jednim od važnijih naselja vodnjanske općine, jer je imala dobru luku za izvoz i uvoz robe. Župna crkva sv. Roka izgrađena je 1631., a dograđena 1774. u rustičnom baroknom slogu. U crkvi su dvije oltarne pale → V. Trevisana. U Krnici su još dvije male crkvice, sv. Josipa (s još jednom slikom V. Trevisana) i sv. Valentina.

R. Matijašić

 

ilustracija
KRNICA, zvonik crkve sv. Roka

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Krnica. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1473>.