Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

kuga (lat. pestis), akutna bakterijska zarazna bolest koju uzrokuje Yersinia pestis. Bolest se kreće u ekosustavu glodavac–buha–čovjek, te u čovjeka izaziva dvije kliničke forme: žljezdanu i plućnu. U Istri se ta bolest najvjerojatnije pojavila još u antici, 160. god., a 192. je zahvatila cijelu Istru. Nakon toga su slijedile mnoge epidemije, npr. 557., 584., 591., 600. i 601. god., a posljedica toga bio je velik pomor ljudi. U Kopru se k. pojavila i 1137., 1154. i 1182. U XIII.st. kuge je bilo u Puli, na Brijunima i u Barbanu, a velika svj. epidemija izazvala je velik pomor ljudi (oko 25 mil.). Taj je epidemijski val preko Venecije, Furlanije i Akvileje stigao u Dalmaciju, u Beč i London. Prema Schiavuzziju, od rimskoga doba do 1632. Istru su zahvatile 54 epidemije kuge. Najteža je bila 1631., a prouzrokovala je veliku depopulaciju. Nakon teških epidemija 1630–32. Venecija je postavila strogu kontrolu duž cijele istar. obale, koju su od Milja do Plomina nadzirali naoružani vojnici. Utemeljeni su lazareti, a brodovi su morali predočiti potvrde o stanju i podrijetlu robe. Epidemije, depopulacija, siromaštvo, velike gosp. nevolje bile su uzročno-posljedično međusobno tijesno isprepletene.

LIT.: P. Kandler, Notizie storiche di Pola, Parenzo 1876; B. Schiavuzzi, Le Epidemie di Peste Bubonica in Istria, Memorie storiche, Poreč 1889; M. Bertoša, Istarske gladne godine (1709–1740), Kalendar Jurina Franina, 1981; isti, Istra: Doba Venecije, Povijest Istre, Pula 1995; I. Rudelić, Povijest medicine u južnoj Istri, Pula 1997.

I. Rudelić