lovstvo

lovstvo, djelatnost koja obuhvaća uzgoj, zaštitu, lov i korištenje divljači. U pradavnim se vremenima čovjek bavio lovom iz nužde, radi podmirenja potreba za mesom i krznom; s razvojem društva lov postaje zabava, vježba, sport i zanimanje. Lovstvo ima i gospodarsku važnost, a povezano je s ostalim gosp. djelatnostima, osobito poljoprivredom, šumarstvom i industrijom. Važna je njegova uloga u zaštiti prirode i očuvanju biološke i ekološke ravnoteže prirodnih staništa divljači. Lovci u Istri organizirani su u lovačkim udrugama, preko kojih su učlanjeni u Lovački savez Istarske županije sa sjedištem u Poreču te u Hrvatski lovački savez (HLS) kao krovnu organizaciju. U Lovačkom savezu Istarske županije ima 4000 lovaca i 130 kandidata iz 35 udruga. Do donošenja Zakona o lovu RH 1994. u istar. lovištima gospodarilo se na temelju Zakona o lovstvu SR Hrvatske i Programa razvitka lovstva SR Hrvatske iz 1976. God. 2003. površina lovišta u Istarskoj županiji iznosila je 141995ha. Blaga klima i raznolikost terena istar. područja pogoduju prirodnom razmnožavanju krupne i sitne divljači. Love se zečevi, trčke, fazani, virdžinijske prepelice, srne, jeleni i divlje svinje. Prema podatcima iz 1960-ih, u istarskim se lovištima bilježila najgušća populacija jarebica u Hrvatskoj. Danas u mnogim lovištima gotovo nema trčke (Perdix perdix), a ne susreću se više ni jarebica kamenjarka (Alectoris graeca) ni divlji zec (Lepus europeus). Opći razvitak nepovoljno djeluje na lovišta u Istri; pojedine djelatnosti razvijaju se nekontrolirano te nanose štetu prirodi i divljači. Od pol. XX.st. razvija se → lovni turizam.

L. Kodela