luka

traži dalje ...

luka, zaštićen i opremljen prostor na morskoj obali namijenjen pristajanju brodova radi prekrcaja robe i putnika te obavljanju drugih gosp. i vojnih djelatnosti koje su prometno ili tehnološki u neposrednoj vezi s pomorstvom. Luke su razvrstane prema namjenama (javne i posebne), veličini i važnosti (lokalne, županijske i luke od osobitog interesa) te djelatnostima koje se obavljaju u lukama posebne namjene (vojne, industrijske, brodogradilišne, sportske, ribarske, luke za nautički turizam i sl.). Zemljopisni položaj Istre, razvedenost obale s prirodno zaštićenim uvalama, izvorišta pitke vode i više ušća rijeka u prošlosti su bili temeljnim pretpostavkama osnivanja naselja s lukama, i potonjega razvoja pomorsko-lučke i trg. djelatnosti u Istri. Razvitak luka prilagođavao se potrebama pom. prometa, razmjeni dobara i sličnim djelatnostima, pa je to uvjetovalo njihov broj, namjenu i opremljenost. U starome je vijeku Sredozemlje bilo svj. središte brodogradnje, a lučke aktivnosti u većim uvalama i zaljevima na istar. obali razvijale su se od prapovijesti (pojava gusarstva, ali i trgovine), a pogotovo u rim. doba, kada je dinamična trg. razmjena dobara (ulje, vino, drvo, kamen i dr.) poticala osnivanje novih luka (Trst, Kopar, dolina Mirne, Červar, Poreč, Vrsar, Brijuni, Medulin, Pula, dolina Raše, Rabac, Plomin, Rijeka i dr.). Uspostavljene su i pom. veze među jadranskim gradovima (Pula, Zadar, Ancona, Trst, Akvileja, Ravenna). Mletačka Republika izgradila je opremila velik broj luka, te je usmjeravala robne tokove prema većim lukama, a neke su se luke specijalizirale za pretovar određenih tereta (sol u Kopru i sl.). U XIX.st., radi potrebe praćenja i usklađivanja lučkih kapaciteta sa svj. tokovima prekomorskog prometa te radi razvoja brodogradnje i voj. ciljeva, francuska i pogotovo austroug. vlast u Istri ulagale su u izgradnju lučke infrastrukture. Nastojale su povezati luke s ostalom prom. infrastrukturom, te su promišljeno oblikovana lučka središta za trg. i voj. namjene. U to doba nagao prom. i trg. razvitak doživjeli su Trst i Rijeka. Unatoč tomu, paralelno se profilirao istar. lučki sustav (Kopar, Izola, Piran, Umag, Novigrad, Poreč, Vrsar, Rovinj, Pula, Raša-Bršica i Koromačno), koji je na poč. XX.st. bilježio porast teretnog i putničkoga prometa. Gospodarske i ratne prilike bile su razlogom oscilacije u daljem razvitku lučkoga prometa Istre. Lučki teretni promet koncentrirao se u razvijenijim gosp. središtima Istre, a putnički, prilagođavajući se raznolikim oblicima putovanja (nautički i izletnički turizam, krstarenje i sl.) i novim prometno-tehnološkim potrebama počeo se odvijati u specijaliziranim lukama (trajektne, marine) i u drugim manjim istar. lukama.

U neposrednoj blizini Istre velike su trgovačke i putničke luke u Rijeci i Trstu. Najvažnije su istar. luke danas u Kopru (→ Luka Koper d. d.) i Puli (→ Luka Pula d. o. o.). U unutarnjem dijelu Raškoga zaljeva nastao je Lučki bazen Raša, u početku namijenjen pretežito pretovaru ugljena. Raspolaže dvama terminalima: → Bršica, za prihvat, smještaj i otpremu krupne i sitne stoke, te Štalije, za generalni teret (drvo). S obzirom na postojeću izgrađenost terminala, željezničku i cestovnu kopnenu vezu te mogućnosti izgradnje dodatnih lučkih i ind. kapaciteta bazen ima golem razvojni potencijal za širu regiju.

M. Quaranta, R.

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

luka. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1592>.