Mali Lošinj

Mali Lošinj, grad, luka i administrativno središte otoka Lošinja, najveće hrvatsko otočno naselje (44°32’N; 14°28’E); 6296st. (2001), Primorsko-goranska županija. Smješten je na jugoist. kraju prostranog i dobro zaštićenoga zaljeva. Potkraj XIII.st. hrv. doseljenici osnovali su Malo Selo (poslije Mali Lošinj), koje je bilo izrazito stočarsko-agrarnoga karaktera. S opadanjem moći Osora potkraj XVII.st. počeo se samostalnije razvijati. Od poč. XVIII.st. jače su se razvijali pomorstvo i brodogradnja, koji vrhunac dosežu dolaskom Austrije na vlast (→ Austrijsko primorje). Potkraj XIX.st. sve veći razvoj parobrodarstva doveo je do krize u lošinjskom brodarstvu i brodogradnji, a M. L. sve se više okretao turizmu, osobito zdravstvenom, koji ga je gospodarski preporodio (1885. osnovan je Turistički klub, a 1887. gradi se prvi hotel, Vindobona). Razvoj grada nakon II.svj. rata obilježen je turizmom, brodogradnjom i pomorstvom. God. 1958. osnovano je brodarsko poduzeće Lošinjska plovidba, u sklopu kojeg od 1973. djeluje i brodogradilište. Danas je M. L. jedno od vodećih turist. i pom. središta na ist. Jadranu i ima bogatu ponudu smještajnih kapaciteta i dr. turist. sadržaja. Crkva sv. Martina iz XV. je st., a poslije dograđivana; u središtu mjesta je župna crkva Male Gospe iz XVII.st.

LIT.: N. Stražičić, Cresko-lošinjska otočna skupina, Otočki ljetopis, 2, Cres–Lošinj 1975; M. Mirković, Procvat Lošinja; I. Blažević, Povijest turizma Istre i Kvarnera, Opatija 1987.

V. Kos