Marčana

traži dalje ...

Marčana, naselje sjeveroistočno od Pule (44°57′N; 13°58′E; 155m nadm. vis.); 1015st. (2001), sjedište istoimene općine. Nalazi se na krškoj zaravni iznad obale jugoist. Istre na raskrižju cesta Pula–Labin i Vodnjan–Krnica. Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom, a dio ih radi u uslužnim djelatnostima. Počinje se razvijati i ruralni turizam. Tragovi naseljavanja u prapovijesti zabilježeni su u špilji kraj Ljubićeve Stancije (eneolitička i brončanodobna keramika) i na brežuljku Ovčjaku (prapov. gradina, u antici rimska utvrda, a potom sklonište). Područje je bilo gusto naseljeno u antici (mjestimični nalazi ant. grobova, rimske arhitekture i sl.). Nalaz pluteja oltarne pregrade (IX.st.) ukrašen troprutim pleternim ukrasom svjedoči o naseljenosti i u ranom sr. vijeku. U pov. pisanim izvorima prvi se put spominje 1243. u aktu prisege Pule na vjernost Veneciji (Andreas de Marzana i Joanes de Marzana). Pripadala je pulskom području, pa je 1331. došla pod vlast Venecije. U XV.st. gotovo je potpuno napuštena zbog nekoliko kužnih epidemija, a u XVI.st. u Marčanu Venecija naseljava grč. i dalm. koloniste, izbjeglice pred Osmanlijama. Trobrodna, više puta pregrađivana župna crkva sv. Petra i Pavla iz XV. je stoljeća, a zvonik uz crkvu iz 1846. Srednjovj. crkva sv. Antuna Padovanskoga produžena je potkraj XVII.st. i posvećena 1709.

LIT.: M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće), Pula 1995; Marčanski zbornik, Pula 1994.

N. Nefat

ilustracija
MARČANA – položajna karta
ilustracija
MARČANA – zvonik crkve sv. Petra i Pavla

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Marčana. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1651>.