Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Marušić, Branko, arheolog (Planina kraj Rakeka, Slovenija, 8.X.1926 – Golnik kraj Ljubljane, 4.I.1991). Rođen je u službeničkoj obitelji koja je poslije I.svj. rata napustila Istru. U Ljubljani je 1950., diplomirao arheologiju i povijest umjetnosti, a od 1948. radio je u Arheološkome muzeju Istre u Puli, najprije kao pripravnik, od 1951. kao kustos. Višim kustosom postao je 1960., muzejskim savjetnikom 1978. God. 1967–79. bio je ravnateljem muzeja, a potom do umirovljenja 1988. voditeljem Srednjovjekovnog odjela. Ostvario je mnoga terenska istraživanja, utemeljio starohrv. arheologiju u Istri, sudjelovao u ustrojavanju Muzeja i potaknuo izradu njegove stalne izložbe poč. 1970-ih. Surađivao je ili vodio radove na drugim muzejskim zbirkama i lapidarijima u Puli (franjevački samostan, Augustov hram), u Poreču, Buzetu, Novigradu, Umagu, itd. God. 1972–88. predavao je kao vanjski suradnik ranosrednjovj. arheologiju na Filozofskom fakultetu u Ljubljani, gdje je 1976. doktorirao temom o sakralnim spomenicima Istre, te postao izvanrednim, 1988. redovitim profesorom. Bavio se pitanjima ranosrednjovj. arheologije i povijesti Istre, proučavajući fenomene arheol. kontinuiteta između kasne antike i ranoga sr. vijeka u sakralnoj arhitekturi i skulpturi (Dvigrad, Betiga, Guran kraj Vodnjana, Rim kraj Roča), te seobe naroda u materijalnoj kulturi (langobardski grobovi na Brešcu kraj Buzeta). Posebno ga je zaokupljala tema odnosa barbariziranoga romanskoga stanovništva Istre prema doseljenom hrv. etnosu u istar. ranosrednjovjekovlju, što je istraživao na mnogim iskapanjima u sr. i sjev. Istri (Mejica, Veli Mlun i Zajčji Brč kraj Buzeta, Brkač kraj Motovuna, Žminj, Čelega kraj Novigrada i druge). Prvi je znanstveno interpretirao kompleksnu arheol. problematiku i obradio arheol. građu toga razdoblja u Istri, a tim se područjima bavi i u djelima: Istra u ranom srednjem vijeku (1960), Kasnoantička i bizantska Pula (1967), Istarska grupa spomenika sakralne arhitekture s upisanom apsidom (1978), Starohrvatska nekropola u Žminju (1987), Materijalna kultura Istre od V. do IX. stoljeća i Materijalna kultura Istre od IX. do XII. stoljeća (1987). Napisao je približno 200 znan. i stručnih članaka u domaćim i inozemnim časopisima, te velik broj natuknica o istarskim arheol. i povijesnoumj. lokalitetima za Enciklopediju likovnih umjetnosti Jugoslavenskoga leksikografskoga zavoda (1959–66) i za Reallexicon zur byzantinischen Kunst (Stuttgart).

LIT.: J. Belošević, In memoriam Branko Marušić, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 1991, 23, 1; V. Girardi-Jurkić, U povodu obljetnice muzejskog i arheološkog rada Branka Marušića, Histria Archaeologica, 1989–1990, 20–21.

R. Matijašić