Matica hrvatska (MH)

Matica hrvatska (MH), književno i znanstveno društvo osnovano pod imenom Matica ilirska u Zagrebu 10.II.1842., u doba buđenja nac. svijesti i konstituiranja moderne hrv. nacije, sa zadaćom promicanja kult., knjiž. i gospodarskih, a posredno i polit. ciljeva hrv. narodnoga preporoda. Od 29.XI.1874. nosi naziv Matica hrvatska. Bogata kult. i izdavačka djelatnost različitim se intenzitetom nastavljala u promjenjivim kulturno-polit. okolnostima XX.st Mnogi su značajniji projekti pokrenuti 1960-ih (npr. Pet stoljeća hrvatske književnosti). Matičini pododbori (od 1970. ogranci) pokreću samostalne časopise (→ Dometi). Organiziraju se proslave važnih obljetnica, knjiž. večeri, predavanja, znan. skupovi i izložbe. U to se doba osnivaju pododbori u Puli (1962), Poreču (1965), Pazinu i Rovinju (1969). Pod okriljem Matice hrvatske sastavljena je Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika (1967). Budući da je M. h. bila dijelom  → Hrvatskoga proljeća, krajem 1971. prestaje djelovati, a više je članova uhićeno. Izdavačku djelatnost 1972–90. nastavlja Nakladni zavod Matice hrvatske (NZMH). Matica je obnovljena 8.XII.1990., a predsjednikom je do 1997. bio Vlado Gotovac, potom Josip Bratulić te od 2001. Igor Zidić. Primljeno je mnogo novih članova, osnovani su novi ogranci. Njihov je rad oživljen i u Istri: u Puli i Umagu (1990), Poreču i Pazinu (1991) te u Rovinju (1992), a prvi su put osnovani u Labinu (1991), Bujama (1995), Vrsaru (1996) i Fažani (2002). Objavljuju pjesničke zbirke pisane čakavicom, zbirke pripovijedaka, pov. knjige, pov. esejistiku, zbornike – zavičajne monografije. Rovinjski ogranak izdaje časopis Rovinjski obzori. Ogranci priređuju kult. i znan. manifestacije, predstavljanja knjiga, znan. simpozije, stručna i znan. predavanja, lik. izložbe i koncerte. Na inicijativu pazinskog ogranka 1992. osnovana je Koordinacija istarskih ogranaka Matice hrvatske (predsj. Josip Šiklić iz Pazina), preimenovana 1998. u Skupštinu udruga MH Istarske županije, radi usklađivanja zajedničkih akcija i projekata. Koordinacija je od 1992. u okviru obilježavanja obljetnica pokrenula projekt znan. skupova radi predstavljanja prošlosti, baštine i sadašnjosti istar. naselja, općina i gradova. Radovi se objavljuju u zbornicima Knjižnice ACTA (Marčanski zbornik, Pula 1994; Lindarski zbornik, Pazin 1996; Ližnjanski zbornik, Pazin 1997; Hrvatska čitaonica u Pazinu, Pazin 1999; Cerovljanski zbornik, Pazin 1999. i Gračaški zbornik, Pazin 2002). Koordinacija je 1996–99. bila suizdavač časopisa → Nova Istra, organizirala je niz tribina, predavanja, predstavljanja knjiga te gostovanja i zajedničkih susreta sa znanstvenicima i književnicima u mjestima u kojima djeluju ogranci Matice hrvatske.

LIT.: J. Ravlić, M. Somborac, Matica hrvatska 1942–1962, Zagreb 1963; J. Bratulić (priređivač), Matica hrvatska 1942–1997, Zagreb 1997.

J. Šiklić, R. Matijašić