Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Baćić, Boris, arheolog (Pazin, 9.I.1912– Pula,6.VIII.1991). S obitelji se 1919. preselio u Kranj, a potom u Ljubljanu, gdje je 1941. na Filozofskome fakultetu diplomirao klasičnu filologiju. U Sloveniji je radio kao konzervator (Spomeniški urad) i muzejski kustos (Narodni muzej) do 1947. Potom je do 1967. obnašao dužnost ravnatelja Arheološkoga muzeja Istre u Puli, nakon čega je do odlaska u mirovinu 1978. bio voditelj Odjela za prahistorijsku arheologiju. Plodnim terenskim radom pribavio je vrijednu materijalnu građu te ostavio pisanu arhivsku dokumentaciju o svojim zapažanjima. Godinama je sustavno obilazio teren i bilježio sve podatke do kojih je dolazio. Postigao je znatne rezultate u prapov. arheologiji praktičnim istraživačkim radom širom Istre. Započeo je iskapanja špilje Šandalja, pronašao niz neolitičkih nalazišta na otvorenom (Vela Gromača, Vižula, Pradišelski rt, Gradina iznad Limske drage), obavljao pokusna iskapanja u špiljama (Cingarela kraj Momjana, Pećina kod Srbana, Trogrla pećina). Istraživao je brončanodobne i željeznodobne grobove i nekropole u Istri (Maklavun i Žamnjak kraj Rovinja, Kaštel kraj Buja, Pula) te gradine, koje su bile jedno od njegovih važnijih područja bavljenja, posebice fortifikacijska arhitektura (Prilozi poznavanju prahistorijske gradinske fortifikacije u Istri, u: Adriatica praehistorica et antiqua G. Novak dicata, Zagreb 1970). Započeo je izradbu sustavne kartoteke gradinskih naselja u Istri. Kao ravnatelj, zaslužan je za osuvremenjivanje organizacije rada u Arheološkome muzeju Istre u Puli, gdje je osnovao dokumentacijski odjel i laboratorij, te otvorio prvu stalnu muzejsku izložbu. Njegovom zaslugom uređene su i arheol. zbirke u Poreču, na Brijunima i u Osoru. U stručnim i znan. publikacijama objavio je tridesetak izvještaja o iskapanjima, terenskom radu i muzeologiji, a pisao je i popularne novinske članke iz istar. spomeničke baštine za Riječku reviju, Glas Istre, Istarski mozaik te Kalendar Franina i Jurina.

LIT.: B. Marušić, U povodu 65. obljetnice rođenja Borisa Baćića, Histria Archaeologica, 1979, 1; V. Jurkić, Bibliografija radova Borisa Baćića 1947–1978., ibid.; K. Mihovilić, nekrolog, Obavijesti HAD-a, 1991, 3.

R. Matijašić


Boris BAĆIĆ