Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Mirna d.d. Rovinj, najstariji industrijski prerađivač ribe u Hrvatskoj. Potječe od pogona za preradbu i konzerviranje ribe u ulju i termičku sterilizaciju prema metodi Nantes, što ga je 1877. u Rovinju otvorila pariška tvrtka Société générale française de conserves alimentaires. Tvornica je 1883. proizvela 334000 kutija sardina u ulju. God. 1906. postala je vlasništvo tal. dioničara i počela poslovati pod nazivom Ampelea. Do II.svj. rata povećala je ribarsku flotu i proširila proizvodni program (osim srdela konzervirala je i tune). Od 1946. poslovala je pod nazivom Mirna te proširila proizvodnu djelatnost na pogone u Banjolama, Lošinju i Susku. Te je godine 500 njezinih radnika proizvelo 233t steriliziranih i 203t nesteriliziranih konzerva. U idućim je godinama uvela nove tehnologije proizvodnje ribljega brašna, ribljega ulja i soljene ribe. Istodobno je modernizirala svoju ribolovnu flotu. Izgradila je 1955–60. novih 11 suvremenih ribarica opremljenih radiotelefonijom i ultrazvučnim detektorima te vlastito remontno brodogradilište. Ujedinivši pogone za preradbu ribe u Rovinju, Banjolama i Umagu, Mirna je na kraju 1960-ih zapošljavala 1700 radnika i tržištu isporučivala oko 4000t ribljih konzerva. Kao kombinat za ulov i preradbu ribe sa zaokruženom tehnološkom cjelinom izgradila je vlastiti pogon za proizvodnju limene ambalaže i hladnjaču kapaciteta 2000t. Na poč. 1970-ih uvela je novu tehnologiju preradbe ribe kuhanjem na pari (Flash-cooker sustav), a 1980. u suradnji s Centrom za istraživanje mora u Rovinju Instituta Ruđer Bošković pokrenula je program kaveznoga uzgoja ribe, kamenica i dagnji u Limskome zaljevu. Nakon preuređenja u dioničko društvo 1994. Mirna – Poslovni sistem za ulov, preradu i promet ribom i ribljim prerađevinama, zbog financ. je poteškoća smanjila proizvodnju (od nekadanjih 12000t na 2500t godišnje). U 2000. zapošljavala je 250 djelatnika (upravitelj Ester Petrović).

M. Ferenčić