Morosini (Morosin)

traži dalje ...

Morosini (Morosin), stara mlet. plemićka obitelj. Prvi se put spominje u X. st., kada je dala podignuti crkvu sv. Mihovila Arkanđela i samostan San Giorgio Maggiore, čiji je osnivatelj Giovanni. Pripadala su joj četiri dužda, tri duždeve supruge, dvije kraljice, dva kardinala, mnoštvo kapetana i dvojica povjesničara. Najvažniji obiteljski posjedi bili su Latisana u Furlaniji i Savičenta u Istri (u posjedu 1488–1560). Andrea se spominje u Savičenti u XIV. st., a njegovi su nasljednici, baštinici feuda, bili sinovi Leonardo i Giacomo. Porečki biskup Francesco obnovio je savičentski kaštel te 1523. gradiću dodijelio statut. Zbog izumiranja muške loze nasljednice feuda postale su Angela i Morosina, koje su se 1560. vjenčale s braćom Ermolaom i Marinom → Grimanijem te u miraz donijele feud. Duždu Domenicu Rovinjci su se 1149. zakleli na vjernost. Njegov istoimeni sin 1150. sa svojom je flotom napao Pulu, nakon što je grad odbio vjernost i pokušao se osloboditi mlet. vlasti. U XII. st. Ruggero je dobio u feud Galižanu, kojoj je pripadao i Peroj, a kao puljski podestat također i selo Šišan i kontradu Banjole. Marino je 1268. postao prvi Capitaneus civitatis Justinopolis, a pod njegovom je upravom Kopar politički i gospodarski znatno ojačao. Koparski Morosini od Mletačke su Republike 1720. dobili plemićku titulu. U XVII. st. obitelj je neko vrijeme u svojem posjedu imala Gradinu kraj Vrsara. Na otoku Verudi uz crkvu je 1624. dala podignuti klaustar. Mnogobrojni su članovi obitelji u Istri imali različite posjede te obnašali važne službe: Marco (XIV. st.), sutlovrečki podestat; Giovanni (XV. st.), koparski podestat; Giovanni (XV. st.), novigradski biskup; Lodovico (XV. st.), rovinjski podestat; Lorenzo (XVI. st.), motovunski podestat; Alvise (XVI. st.), koparski podestat i kapetan; Daniele (XVI. st.), mlet. sindik, obilazio je Istru i popisivao pučanstvo; Angelo/Anzolo (XVII. st.), koparski podestat i kapetan; Vincenzo (XVIII. st.), mlet. poslanik za šume (Deputato ai Boschi), sastavio je Katastik šuma u Istri (1775); rašporski kapetani Jacopo (1436), Filippo (1687–89) i Antonio (1735–36); puljski knezovi Marco (1344–45), Andrea (1347–48), Pietro (1427–28), Alvise (1453–54), Alvise (1534), Bernardo (1535–36), Alvise (1540) i Vettor (1598), knezovi-providuri Giacomo (1682–83), Tomaso (1700–01), Pietro (1742–43) i Antonio (1784–85).

LIT.: G. de Totto, Il patriziato di Capodistria, AMSI, 1939, 49; isti, Feudi e feudatari nell’Istria Veneta, AMSI, 1942, 51–52; S. Cella, I Reggitori di Pola, AMSI, 1961, 9; G. Pusterla [A. Tomasich], I nobili di Capodistria e dell’Istria, Bologna 1968; Vincenzo Morosini IV, Catastico Generale dei Boschi della Provincia dell’Istria (1775–1776) (a cura di Vjekoslav Bratulić), Collana degli ACRS, 1980, 4; G. Radossi, Stemmi di rettori e di famiglie notabili di Pinguente, ACRS 1980–81, 11; M. Bertoša, Istra: Doba Venecije (XVI.–XVIII. stoljeće), Pula 1995; S. Bertoša, Život i smrt u Puli. Starosjeditelji i doseljenici od XVII. do početka XIX. stoljeća, Pazin 2002; G. Radossi, Monumenta Heraldica Iustinopolitana. Stemmi di rettori, di famiglie notabili, di vescovi e della città di Capodistria, Rovigno–Trieste 2003.

S. Bertoša

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Morosini (Morosin). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/1804>.