Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

narodni domovi, kulturne, prosvjetne i zabavne ustanove, središta društv. života istar. Hrvata i Slovenaca, podizana u gradovima i manjim mjestima na poč. XX.st. S obzirom na vrijeme i okolnosti u kojima su nastajali imali su i važnu polit. ulogu. Veći i društveno važniji n. d. bili su u Puli, Pazinu, Buzetu, Voloskom i Trstu, koji su djelovali i na širem prostoru: pulski u juž. dijelu Istre, pazinski u središnjem, buzetski u sjevernom, tršćanski u Slovenskom primorju, dom u Voloskom u Liburniji. Podizani su u razdoblju žestokih polit. borbi u Istri između tal. te hrv. i slov. nacionalnoga pokreta, kad su istar. Hrvati i Slovenci dosegnuli znatnu razinu polit. samostalnosti i ostvarili prve uspjehe na gosp. području. Nakon što su se politički organizirali i otvorili svoje škole, čitaonice, kulturno-prosvjetna društva i posujilnice, izgradnja nar. domova bila je još jedan bitan uspjeh narodno-preporodnoga pokreta. Gradnju je omogućilo otvaranje posujilnica, koje su osigurale materijalnu bazu za financiranje takva pothvata. Neki su domovi financirani samo sredstvima posujilnica, a neki i dragovoljnim prilozima narodnjaka. Istaknuti narodnjaci bili su i gl. poticatelji izgradnje (tako je npr. D. Vitezić vodio akciju za izgradnju doma u Vrbniku, otvorenoga 1901). Domovi su se intenzivno otvarali 1904–08. God. 1904. otvoren je Narodni dom u Voloskom, a slovenske su polit., kult. i gosp. organizacije u Trstu dobile sjedište u zgradi Narodnoga doma, tada najvećem središtu Slovenaca i Hrvata u Istri i Primorju. God. 1904–05. grade se n. d. u Puli (dovršen 1906), Pazinu, Roču (dovršen 1906), Podgradu, Kastvu, u Mihotićima u Kastavštini. U pulski se dom većina hrv. društava smjestila 1907. Iste god. Hrvatska je posujilnica izgradila dom u Velom Lošinju, otvoren je i dom u Buzetu, a 1908. u Cresu. Društvena je važnost tih ustanova bila golema. U njima su, uz čitaonice, koje su do tada bile žarištima nar. preporoda, smještene knjižnice, posujilnice, kult., zabavna i sportska društva, te su postale okupljalištima naroda, kulturno-prosvjetnim središtima čitavih krajeva. Zbog takve su društv. uloge uvelike smetali iredentističkim krugovima i tal. okupacijskim vlastima nakon 1918., posebno faš. odredima, te im je zabranjen rad, a neki su i fizički uništeni. Tako su 13.VII.1920. zapaljeni i uništeni slov. Narodni dom u Trstu i hrv. Narodni dom u Puli; 24.III.1921. fašisti su zapalili knjižnicu čitaonice Bratimstvo u Narodnom domu u Voloskom; 8.XI.1921. zapaljen je Narodni dom u Svetom Ivanu, a sljedećega dana u Rojanu, oba na periferiji Trsta. Mete faš. napada bili su i n. d. u Pazinu i Barkovljama. Dom u Buzetu primjer je preživljavanja različitih pov. nedaća: u njemu od 1957. djeluje Narodno sveučilište »Augustin Vivoda« s mnogim kulturno-prosvjetnim sadržajima.

LIT.: V. Novak, F. Zwitter (urednici), Oko Trsta, Beograd 1945; B. Milanović, Hrvatski narodni preporod u Istri, II (1883–1947), Pazin 1973; B. Dobrić, Kultura čitanja i nacionalni pokreti, Čitalačka društva i knjižnice u Puli u drugoj polovici 19. i prvoj polovici 20. st., Pula 2003.

G. Kešac


NARODNI DOM u Buzetu