Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Nicefor, sv. (lat. Nicephorus), mučenik, odn. biskup, zaštitnik grada Pićna. Od pov. izvora očuvane su jedino isprepletene legende različita podrijetla, na temelju kojih nije moguće utvrditi činjenice. Za prostor Pićanske biskupije vezuju se dva Nicefora. Jedan je pićanski biskup (prema nekim kronotaksama od 524), koji se u prošlosti slavio 28.V., a drugi je mučenik (III.st.), koji se slavio 30.XII. Oba se u Pićnu slave zajednički 30.XII., a relikvije se čuvaju u oltaru Svetih Nicefora. Prema vjerovanju, Nicefor mučenik prvokršćanski je svetac iz Antiohije, pogubljen za Valerijanova progonstva kršćana (III.st.). Prihvatio je mučeničku smrt zauzevši na stratištu mjesto svojega prijatelja svećenika Sapricija, kojega je uzalud pokušao odgovoriti od otpadništva. Toj je legendi vjerojatno poslije dodan odlomak o caru Konstantinu Velikome, koji je navodno dao postaviti svečeve tjelesne ostatke na lađu te naredio da se Niceforu posveti crkva ondje gdje se lađa sama zaustavi. Tako je tijelo čudesno doplovilo blizu Pićna, a Pićanci su potom sveca častili kao zaštitnika mjesta. Niceforu biskupu vjerojatno je prilagođena legenda o sv. Geronciju, mučeniku iz V.st. u tal. Cerviji, prema kojoj su Nicefora već u poodmakloj dobi vjernici tužili akvilejskom patrijarhu zbog navodnoga nećudoredna ponašanja s nećakinjama. Pozvan na odgovornost u Akvileju već je putem čudima dokazivao svoju nevinost (otvarao je vrela, riječju pripitomio medvjeda, vlastite halje objesio na tračak sunca). Na povratku se zaustavio u Umagu, gdje je nakon kraće bolesti umro i bio pokopan u župnoj crkvi zajedno s pratiteljem đakonom Maksimilijanom. Prema Niceforovoj želji ruka mu je prenesena u Pićan, gdje se i danas časti. Autor je te legende, prema C. De Franceschiju, pićanski biskup Nikola iz Cervije (oko 1354). Nicefor je zacijelo kršć. antiohijski kasnoant. mučenik, štovanje kojega je u Istru uvedeno za biz. uprave te se vjerojatno poslije s vremenom, kako je blijedjela slika o izvorno maloazijskom svecu, raširilo vjerovanje da je taj bio biskupom pa i protobiskupom Pićna.

LIT.: J.-M. Sauget, Niceforo, Bibliotheca Sanctorum, IX, Roma 1967.

E. Orbanić