Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

palača, komunalna, zgrada ili sklop zgrada u funkciji javne komunalne (municipalne) vlasti. U njoj je stolovao izvršni predstavnik vlasti (gastald, župan, podestat, knez) te djelovalo predstavničko tijelo komune i komunalni službenici. Tipični je proizvod kasnoga sr. vijeka, kada je djelomično ili potpuno zamijenila javnu funkciju kaštela. Povijesno-prostorni razvoj komunalne palače svoje izvorište ima u antičko-rim. razdoblju. U Puli je rimska uprava djelovala na Forumu. Obavljanje javnih poslova na sjev. strani pulskoga Foruma nastavilo se u sr. i novom vijeku, a istraživanja su potvrdila da je u pulskom slučaju lokacija kompleksa javne vlasti održala svoj kontinuitet 2000 godina. God. 1296. izgrađena je nova komunalna palača, s ložom u gotičkom slogu, koja je s Augustovim hramom i komunalnim tornjem činila zaokružen kompleks. Sklop je krajem XV. st. preoblikovan u renesansnom slogu. Nakon djelomičnog rušenja 1651. obnovljen je 1696–98 (s dodatkom gradske ure), a posljednji je put potpuno obnovljen 1982–88. U Miljama je komunalna palača izgrađena 1265. i više je puta obnavljana, posebno radikalno nakon 1852. i nakon požara 1930. Koparski je komunalni kompleks vrlo složen i također bilježi kontinuitet javne vlasti na istome mjestu od antike. Današnji oblik pretorske palače ugl. je zaokružen u gotičko-renesansnom slogu s gibelinskom merlaturom u XV. st., kada su u njoj stolovali podestat i Veliko vijeće. Na suprotnoj strani trga 1462. izgrađena je nova loža, u kojoj su smješteni magistrati. Komunalna palača s malom ložom iz XIV.st. izgrađena je i u Balama. U Labinu i Buzetu podignuta je pretorska palača, a u sr. vijeku u Rovinju, Novigradu, Bujama, Plominu i Motovunu komunalne palače, današnji oblik kojih je ugl. dovršen u XVIII. i XIX. st. U Završju i Draguću je kapetanova kuća, a u Bermu gastaldova, što potvrđuje nizak stupanj municipalne autonomije tih mjesta. Nakon ukinuća vlasti porečkih biskupa 1778. i Vrsar dobiva komunalnu palaču. Nakon rušenja kaštela u Vodnjanu do izgradnje nove komunalne palače 1911. funkciju komunalne palače preuzima palača Bradamante. Nova komunalna palača u Poreču izgrađena je 1909. Među palačama XX. st. izdvaja se i ona u Raši, izgrađena 1936–38.

LIT.: A. Krizmanić, Komunalna palača – Pula. Razvitak gradskog središta kroz dvadeset jedno stoljeće, Pula 1988; D. Alberi, Istria. Storia, arte, cultura, Trieste 1997; B. Benussi, L’Istria nei suoi due millenni di storia, Rovigno 1997.

B. Nefat


KOMUNALNA PALAČA u Poreču