Barbo, Giovanni

traži dalje ...

Barbo, Giovanni, pićanski biskup (Trst, oko 1465 – Pićan, 6.I.1547). Potomak motovunske plemićke obitelji podrijetlom iz Venecije, sin Ivana Bernardina i Katarine Moyses, s bratom Kastelmanom suvlasnik kaštela Kožljaka, nećak akvilejskog patrijarha i kardinala Marka Barba, pranećak pape Pavla II. i riječkoga kapetana Franje, širitelja protestantizma. Postavši svećenikom obnašao je službu osobnog kapelana strica, akvilejskog patrijarha Marka, do njegove smrti, 1511. bio je imenovan kanonikom tršćanskoga kaptola i župnikom Hrenovice na tršćanskom Krasu. Austrijski nadvojvoda Ferdinand I. imenovao ga je 1525. pićanskim biskupom s pravom uživanja nadarbine župe Hrenovice, a papa Klement VII. potvrdio je to imenovanje 1526. B. se 1529. odrekao suvlasništva kožljačkog kaštela u korist brata Kastelmana. U Pićnu je 1530. dao dograditi biskupskom dvoru kapelu i posvetio je sv. Ani i sv. Joakimu. Na području Pazinske knežije spominje se u raznim sporovima: 1539. u međašenju između kožljačkih posjeda i komuna Mošćenica i u sastavljanju listine o osnutku hospicija Mosconi u Pazinu 1544.

LIT.: P. Kandler, Pel Fausto ingresso di monsignor vescovo Bartolomeo Legat nella sua chiesa di Trieste, Trieste 1847; C. De Franceschi, I Castelli della Val d’Arsa, Parenzo 1900; K. Eubel, Hierarchia Catholica medii et recentioris aevi, III, Padova 1960; C. De Franceschi, Storia documentata della Contea di Pisino, Venezia 1963.

I. Grah

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Barbo, Giovanni. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/210>.