Premantura

Premantura, naselje na sjev. dijelu rta → Kamenjak (44°48′N; 13°55′E; 47 nadm. vis.); 845st. (2001), općina Medulin. Nalazi se podalje od mora, na blagom uzvišenju. Raspršeno je, s tradicijskim kućama oko trga s crkvom. U drugoj pol. XX.st. proširilo se izgradnjom stambenih kuća i kuća za odmor, a u najnovije doba i cijelih stambenih naselja. Stanovnici su se prije bavili ugl. tradicijskim poljodjelstvom i ribolovom, a danas rade u obližnjoj Puli i okolici. Ima nekoliko manjih priručnih lučica za ribarske i sportske brodice. Važan je izvor prihoda i turizam (privatni apartmani i kuće za odmor, autokampovi Stupice i Runke). Područje je bilo naseljeno već u prapovijesti i u rim. doba (ostatci gradina i rustičnih vila), a posebno ga važnim čini položaj koji mu omogućuje nadzor nad morskim prostorom oko juž. Istre. U okolici mjesta i na rtu Kamenjaku mnogobrojni su arheol. nalazi iz prapovijesti i antike. U sr. vijeku područje je pripadalo Puli, vjerojatno je na mjestu današnje Premanture postojalo naselje napušteno nakon epidemija kuge u XV. i XVI.st. U mlet. pokušaju naseljavanja novih stanovnika u juž. Istru na područje Premanture doseljeni su najprije Bolonjci (1561). Kako taj pokušaj nije uspio, 1585. dovedeno je osam obitelji iz zadarskoga područja, izbjeglica pred Osmanlijama iz unutrašnjosti. Potom su dolazili i drugi doseljenici iz Dalmacije, tako da je 1638. bilo već 270 stanovnika. Tada je oblikovana jezgra današnjega naselja. Nova župa u Premanturi osnovana je 1632., a župna crkva sv. Lovre posvećena je 1664. U crkvi se nalazi pet drvenih rezbarenih pozlaćenih polikromiranih oltara sa skulpturama: glavni oltar nastao je oko 1640., ostali nakon 1659., a drveni rezbareni bratovštinski znak i procesijsko raspelo potječu iz sred. XVII.st. Zvonik na trgu ispred crkve iz XIX. je st. Na groblju je crkva sv. Antuna Padovanskoga (sv. Nikole). Spominje se 1458., a pregrađena je 1873.

LIT.: M. Bertoša, Jedan gospodarski i populacijski uspjeh mletačke kolonizacije. Selo Premantura (1585–1797), u: Istra: Doba Venecije, Pula 1995; V. Girardi Jurkić, Antička prošlost Premanture, Prilozi o zavičaju, 1985, 2; A. Horvat, R. Matejčić, K. Prijatelj, Barok u Hrvatskoj, Zagreb 1982.

N. Nefat