Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

regionalizam, pokret koji se suprotstavlja centralističkom ustroju nac. država i zastupa preraspodjelu drž. moći na regionalnu razinu, pozivajući se pritom na subnacionalne identitete. Institucionalizacija mobilizacijskih procesa na regionalnoj razini u Istri započinje s djelovanjem → Istarskoga demokratskog sabora. Programskom deklaracijom iz 1991. IDS se definira kao »regionalna stranka koja djeluje na prostoru Istre i istarskih otoka, državno teritorijalno razdijeljena između republika Hrvatske, Slovenije i Italije, ali povijesnim, kulturnim, zemljopisnim, etničkim, gospodarskim i ekološkim određenjima objedinjena u trojedno jedinstvo tog prostora«. Regionalistička orijentacija IDS-a iskazana tada kroz autonomizam i transgraničnost kao dva osnovna strateška cilja dodatno se konkretizira programatskim Rovinjskim deklaracijama iz 1994: Deklaracijom o autonomnoj Županiji istarskoj, koja ističe ustroj Istarske županije kao autonomne regije; Deklaracijom o regionalnom ustrojstvu Republike Hrvatske, koja se zalaže za izgradnju regionalnog umjesto županijskog sustava te Deklaracijom o Euroregiji Istri. Koncept transgraničnog regionalizma, artikuliran kroz ideju Euroregije Istre, usmjeren je prema funkcionalističko-interesnom povezivanju istar. prostora razdijeljena drž. granicama.

Ostvarivanje društv. i polit. mobilizacije na regionalnoj razini, što je osim zahtijevanja većeg stupnja autonomije bitan preduvjet konkuriranja nacionalnoj polit. organizaciji, regionalistički pokreti realiziraju pozivanjem na neki oblik kolektivnog, najčešće etn. identiteta. Istrijanstvo se kao regionalni identitet oblikovalo pod utjecajem istar. poluotočnosti te niza društveno-povijesnih okolnosti, posebno slabije nac. integracije, kasnog ulaženja Istre u sklop hrv. države i dugotrajne istar. perifernosti. No, djelomično politički prerađeno u oblik među ostalim i etničke pripadnosti, postaje IDS-ov regionalni mobilizatorski resurs. Socijalnu homogenizaciju, vidljivu i u skokovitu rastu isticanja regionalnog identiteta pri popisu stanovništva 1991. u odnosu na popis iz 1981., u izvjesnoj je mjeri potaknula polit. opozicioniranost većine građana Istre prema Hrvatskoj demokratskoj zajednici, tada vladajućoj na državnoj razini. S obzirom na ciljano teritorijalno rješenje, pojedine su stranačke struje unutar IDS-a izvan programskih dokumenata iskazivale protivljenje dominantnim zahtjevima za regionalnom autonomijom, dok su druge isticale ideju federalizacije, koja je 1997. artikulirana inicijativnim projektom skupine građana pod nazivom Zemlja Istra.

LIT.: B. Banovac, Društvena pripadnost, identitet, teritorij. Sociološko istraživanje regionalne pripadnosti u Istri, Rijeka 1998.

S. Blagonić