Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Rossi, Ljudevit, florist, vojni časnik (Senj, 14.VIII.1850 – Karlovac, 4.VII.1932). Gimnazijsko školovanje u Zagrebu nije dovršio, jer je 1868. isključen iz škole zbog sudjelovanja u demonstracijama pri ustoličenju bana Levina Raucha. Nakon različitih službi što ih je obavljao u Rijeci, Zagrebu, Napulju i dr., otišao je u Budimpeštu, gdje je služeći vojni rok godinu dana pohađao časničku školu Ludoviceum. Potom je služio u hrv. domobranstvu 1879–1911. te je ponovno aktiviran u I.svj. ratu 1914–15 (u činu bojnika). Od rane se mladosti bavio istraživanjem hrv. cvjetane (flore). God. 1874. radi florističkih je istraživanja o svom trošku putovao Dalmacijom. Obišao je više puta Velebit, Veliku i Malu Kapelu, Ličku Plješivicu, Dalmaciju i Hrvatsko primorje. Florističke je radove objavljivao u domaćim i inozemnim časopisima, potom ih je sve objelodanio u sintetičkim djelima Građa za floru Južne Hrvatske (JAZU, 1924) i Pregled flore Hrvatskoga primorja (JAZU, 1930). U floru Hrvatskoga primorja uključio je i dio istar. flore, i to s područja od Plominskoga zaljeva do zap. obronaka Učke. No istar. cvjetanu nije istraživao sâm, već je preuzeo podatke istraživanja što ih je proveo → D. Hirc. Tijekom svojih istraživanja sabrao je veliku herbarsku građu (više od 30000 herbarskih listova), koja je uključena u Hrvatski herbarij Botaničkoga zavoda Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta u Zagrebu. Svojim je florističkim i skupljačkim radom uvelike pridonio poznavanju hrv. cvjetane. Prikupio je i veću malakološku zbirku, koju je darovao Hrvatskom narodnom zoološkome muzeju (čuva se u Hrvatskom prirodoslovnome muzeju). U znak priznanja za njegov rad njegovim su imenom nazvani fosilni mekušci Hidrobius rossi, Dreysenia rossi i neke biljke (Polygala i Centaurea rossiana te Leontodon rossianus).

LIT.: V. Vouk, Ljudevit Rossi, Ljetopis JAZU, 1928, 41; M. Strižak, U povodu 150. obljetnice rođenja hrvatskog botaničara Ljudevita Rossija, Priroda, 2000, 90.

I. Šugar