Savudrija

Savudrija (tal. Salvore), luka i naselje, sa skupinom zaselaka, 6km sjeverozapadno od Umaga (45°30′N; 13°30′E; 5m nadm. vis.); 241st. (2001), grad Umag. Smještena je u zaljevu na krajnjem sjeverozapadnom rubu hrv. dijela Istre, u blizini rta Lako (najzapadnija točka Hrvatske: 45°29’N, 13°30’E). U zaljevu je nekoliko kuća i gostionica, crkva sv. Ivana Apostola, a novi i stari zaseoci i naselja raspršeni su na širem području ugl. u obliku stancija (Velika Stancija ili Villa Cesare, Valparija, Frančeskija), zasebnih naselja (Bašanija) i novih turist. naselja kao dijela Savudrije (Borozija, Gamboci, Alberi). Turizam je najvažnija djelatnost, a izgrađeno turist. područje proteže se od Savudrije na sjeveru do Bašanije na jugozapadu. Područje je zbog debelih slojeva plodne crvene zemlje pogodno za poljodjelstvo (vrtlarstvo), a dijelom je obraslo šumom i umjetno pošumljeno. Stanovništvo se bavi i ribarstvom, a rudištem lesa (prapora) u blizini koristi se umaška cementara. Bila je naseljena u prapovijesti (gradine) i u rim. doba (obalne rustične vile), ali veliku je važnost imala u prošlosti zbog luke koja je bila zaklonište brodovima pred ulazom u Tršćanski zaljev. U rim. doba luka je bila zaštićena dvama lukobranima, koji su ju potpuno zatvarali, a u dnu zaljeva bila je velika vodosprema za opskrbu brodova pitkom vodom. Toponim Silvo javlja se na Peutingerovu zemljovidu, Silbio u Anonima Ravenjanina, a Silvium u Guidonovoj Geografiji. Na poč. IX.st. pred Savudrijom se vodila pomorska bitka između brodova hrv. kneza Domagoja i mlet. flote, a potkraj IX.st. opljačkali su je Neretljani. Druga pom. bitka odigrala se 1176. u ratu između Fridrika I. Barbarosse i pape Aleksandra III. U njoj su se sukobile mlet. mornarica i genovsko-pizanska mornarica (posljednjom je zapovijedao Barbarossin sin, budući car Oton IV.). Nakon pobjede Mlečana papa je 1177. crkvu sv. Ivana iz XI.st. obdario oprostima, koje je Pio II. 1408. potvrdio. Od XIII.st. S. je bila pod vlašću Venecije. Crkva je više puta temeljito obnavljana (1826. i 1984). Nakon 1463. ondje su se doselile hrv. izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije. Na najzapadnijoj točki rta Lako, kraj Bašanije, nalazi se svjetionik Savudrija, izgrađen 1818 (arhitekt → P. Nobile).

R. Matijašić