Schönbrunnski mir

traži dalje ...

Schönbrunnski mir, mirovni ugovor sklopljen u bečkom dvorcu Schönbrunnu 14. X. 1809. između franc. cara Napoleona Bonapartea i austr. cara Franje I. Uslijedio je nakon Napoleonove pobjede u bitki na visoravni Wagram kraj Beča 6. VII. 1809. Ugovorom je Austrija morala pristati na nove terit. ustupke. Distrikte Inn i Salzburg predala je Bavarskoj koja je Italskom Kraljevstvu dala Trentino. → Ilirske pokrajine, još otprije u franc. rukama, sada su se povećale pripajanjem Trsta, Rijeke, Istre, hrv. Dalmacije te dijela Koruške i Kranjske. Galicija je podijeljena između Varšavskoga Velikog Vojvodstva (koje je dobilo Krakov) i Rusije. Habsburška Monarhija time je izgubila pristup moru, morala je smanjiti vojsku na 150 000 ljudi i platiti veliku ratnu odštetu u iznosu od 85 mil. franaka.

S. Bertoša

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Schönbrunnski mir. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2444>.