Slobodni Teritorij Trsta (STT)

traži dalje ...

Slobodni Teritorij Trsta (STT), područje Trsta, Slovenskog primorja i sjeverozapadne Istre koje je 1947–54. imalo poseban međunarodnopravni status. Savezničkim ugovorom o miru s Italijom (→ Pariški mirovni ugovori), potpisanim 10. II. 1947., Jugoslaviji je pripao veći dio Istre. Ostatak je kao sporno područje uključen u tim ugovorom osnovan STT koji je obuhvaćao 736 km² te bio podijeljen na dva dijela: Zonu A (Trst i okolica od Devina do Milja, 220 km²) pod angloameričkom, i Zonu B (kotari Buje i Kopar, 516 km²) pod jugosl. voj. upravom. Ist. granica STT-a bila je istovjetna na Pariškoj konferenciji predstavljenom franc. prijedlogu razgraničenja između Italije i Jugoslavije: sa sjevera se iz tršćanskoga zaleđa spuštala prema Mirni i njezinim tokom prema moru. Privremeni režim uprave prihvatilo je Vijeće sigurnosti UN-a, no civilna uprava s guvernerom nije zaživjela. Diplomatske akcije radi pronalaženja konačnoga rješenja nisu prestajale. U pregovorima su se sukobljavala dva pristupa određivanju buduće granice – jugosl. načelo etničke ravnoteže i tal. načelo kontinuirane etničke linije – te spor oko geostrateškoga položaja Trsta i važnosti tršćanske luke. Tripartitnom deklaracijom (20. III. 1948) vlade SAD-a, Velike Britanije i Francuske predložile su prepuštanje cjelokupnog STT-a tal. upravi, što je izazvalo prosvjede Jugoslavije koja je optužila potpisnice kod UN-a za kršenje mirovnog ugovora. Jugoslavija je bila izložena stalnom savezničkom pritisku, a diplomatski joj je položaj bio dodatno otežan sukobom sa SSSR-om 1948. Italija, čiji je utjecaj u Zoni A rastao, predložila je 1949. podjelu STT-a prema kojoj bi samo manji dio Zone B pripao Jugoslaviji. Uvidjevši da neće moći dobiti cijeli STT, Jugoslavija je 1952. predložila kondominij kao novo rješenje, no Italija je prijedlog odbila. Kada su 8. X. 1953. SAD i Velika Britanija najavili povlačenje svojih snaga i prepuštanje Zone A Italiji, uslijedile su demonstracije širom Jugoslavije, a duž granice su raspoređene jake jugosl. i tal. voj. snage (→ Tršćanska kriza). Novi pregovori, započeti u veljači sljedeće godine, rezultirali su 5. X. 1954. → Londonskim memorandumom kojim je STT ukinut i podijeljen, pri čemu je Jugoslaviji pripala Zona B te 11,5 km2 Zone A.

I. Duda

ilustracija
SLOBODNI TERITORIJ TRSTA, položajna karta

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Slobodni Teritorij Trsta (STT). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2523>.