star

traži dalje ...

star (lat. sextarius: šesti dio congiusa, što neki pisci osporavaju), stara mjera rim. podrijetla. Imao je različitu vrijednost, ovisno o mjestu i uporabi. Tako je s. koji se rabio prilikom naplate kredita ili povrata pozajmice mogao biti veće vrijednosti nego onaj dobiven prilikom ustupa. Vrijednosti su mu bile različite i pri drugim tržišnim transakcijama, a navedeni privilegiji išli su naruku osobi koja je htjela imati korist od tih radnji. Upotrebljavao se kao mjera za tekućine i poljop. proizvode. Mlečani su ga rabili kao mjeru za žito, a nalazimo ga i kao solnu, mjeru za površine, prilikom sijanja, te u transportu. U pojedinim mjestima s. je imao različitu vrijednost: 83,007247 l u Umagu, 83,443 l u Momjanu itd. Na istar. poluotoku rabio se mletački star od 83,317 l. U uporabi su bili i tršćanski star (92,63 l) te bečki star (metzen 61,50l). Starić, koji su Rimljani koristili kao dužinsku mjeru, manja je jedinica (4., 5., 8., 9., ili 10. dio) stara, vrijednosti obično oko 10 l. U Umagu je npr. starić vrijedio 10,375905 l, a ponegdje i 20 ili 40 l.

D. Visintin

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

star. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2579>.