Šišan

Šišan (tal. Sissano), naselje na ist. kraju juž. Puljštine (44°51′N; 13°57′E; 72m nadm. vis.); 623st. (2001), općina Ližnjan. Nalazi se u niskom plodnom poljop. području, okružen šumama (Magran). Stanovnici se bave tradicijskim poljodjelstvom (vinova loza, maslina, žito) i sitnim stočarstvom. Većina radi u obližnjoj Puli i okolici. Gradinska naselja u okolici, te mnogobrojni nalazi dijelova arhitekture, sarkofaga i natpisa potvrđuju naseljenost područja u prapovijesti i antici. U sr. vijeku jedno od najbogatijih naselja pulskog agera; spominje se od 990. Područje Šišana pripadalo je pulskim biskupima, a potom posjedu obitelji Morosini, naposljetku obitelji Sergi Castropola. U XIV.st. ponovno je posjed pulskih biskupa, koji su ga povremeno davali u zakup feud. obiteljima. U XV–XVI.st. opustio je poslije epidemija kuge, ali nikad nije posve napušten. Mlet. vlast u XVI.st. dodijelila je neke zemlje oko sela izbjeglicama iz Grčke i Dalmacije. Jednobrodna župna crkva sv. Feliksa i Fortunata izgrađena je 1528. na mjestu starije crkve. Čuva vrijedan inventar: got. Bogorodicu s Djetetom, s kraja XV.st., rad tzv. Majstora labinske Madone, barokni mramorni gl. oltar s kipovima svetaca zaštitnika, drveno pozlaćeno svetohranište s oslikanim vratnicama, Bogorodicu s Djetetom (oko 1480) iz srušene crkve Blažene Djevice Marije na brežuljku Svetici jugoistočno od Šišana, drveno kasnogotičko Raspeće iz crkve Sv. Trojstva (XVI.st.) te sarkofag s relikvijama sv. Lorencina. Zvonik ispred crkve obnovljen je 1659. Crkva Sv. Trojstva iz 1450. jednobrodna je s upisanom apsidom. U njoj je posvetni križ s glagoljskim grafitom. U naselju je očuvano nekoliko kuća s arhit. elementima iz XIV–XVI.st. Na lokalitetu Sv. Stjepan sjeveroistočno od Šišana ruševine su velikog ant. i srednjovj. naselja, tragovi ant. lučkih postrojenja u moru i na obali.

LIT.: R. Matijašić, Ageri antičkih kolonija Pola–Parentium, Zagreb 1988; Ž. Ujčić, Prvi tragovi kršćanstva u Ližnjanu, Ližnjanski zbornik, Acta 3, Pazin 1997; V. Ekl, Gotičko kiparstvo u Istri, Zagreb 1982.

N. Nefat