šparoga

šparoga (šparuga, Asparagus), biljni rod iz por. ljiljana (Liliaceae), s oko 300 vrsta. U nas dolazi nekoliko jestivih i ukrasnih vrsta. Jestiva je š. aromatična biljka opora okusa. Ima ljekovita svojstva, a smatraju je i afrodizijakom. Sastav: 93,6% vode, potom bjelančevine, mineralne soli i β-karoten; bogata je željezom, fosforom, kalcijem i vitaminima. Bila je poznata na Bliskom istoku i u Egiptu, a već ju je Hipokrat u Grčkoj smatrao ljekovitom. Spominjali su je i rim. pisci (Plinije Stariji, Apicije). U eur. prehranu vratila se u kasnom sr. i ranom novom vijeku u Njemačkoj i Francuskoj, gdje je bila uzgojena vrtna šparoga (A. officinalis). Divlja primorska š. (Asparagus maritimus) raste u nas u primorju kao samonikla biljka od ožujka do lipnja, a beru se njezini mladi izdanci. U Istri raste duž zap. obale te u juž. Istri, na crvenim tlima, u niskoj makiji i u šumi. Koristi se za pripremu različitih sirovih, kuhanih i prženih jela (juhe, pire, prilog, salata). Fritaja (omlet) sa šparogama tipična je za istar. prehranu. Biljci se u posljednje vrijeme sve više pridaje i gosp. značenje u gastronomiji i turizmu. Na više mjesta priređuju se javne manifestacije i promocije posvećene šparogi.

R.