teran

traži dalje ...

teran, istar. autohtona crna sorta vinove loze. God. 1880. bila je najraširenija sorta u Istri, zasađena na 90% svih vinogradarskih površina. Pojavljuje se u nekoliko različitih varijeteta, od kojih su najpoznatiji teran sitnoga zrna i teran velikoga zrna, te teran s crvenim i zelenim peteljčicama bobice. Sorta se odlikuje velikim grozdom, teškim 150g do 300g. Tamnomodre bobice srednje su velike do velike, jajolika oblika i debele kožice, pod kojom je meso crvenkasto, sočno i praskavo, kiselkasta soka. Trodijelni, veliki list vrlo je dlakavoga naličja s izraženom crvenkastom nervaturom i sinusom u obliku slova V. Rozgva boje lješnjaka srednje je debljine i srednje dugih internodija. Vitica je vrlo razvijena, čvrsta, dužine više od 30cm. Trs je snažan, bujne vegetacije, visoke ali neredovite rodnosti i sklon osipanju. Kakvoća grožđa ovisi o vinogradarskom položaju i karakteristikama godine. Vrhunsku kvalitetu postiže u dobrim godinama na području sr. Istre, ali i na crvenim tlima sjeverozap. Istre. Faze razvoja (fenofaze) su sljedeće: vegetacija započinje poč. travnja, cvatnja u drugoj i trećoj dekadi lipnja, dozrijevanje bobica sredinom kolovoza, a punu zrelost grožđe postiže poč. listopada, pa se t. ubraja u skupinu kasnih sorata. Zbog ranoga početka vegetacije osjetljiv je na kasne proljetne mrazove. Također je osjetljiv na crnu pjegavost i trulež grožđa. Dobro uspijeva na dugom i kratkom rodnom drvu, srednje visokih do povišenih uzgojnih oblika. Na bogatim tlima i bujnoj podlozi najčešće se osipa, pa je potrebno birati manje bujne podloge. Daje umjereno jako do jako vino (11 do 12,5 vol. % alkohola), s razmjerno visokim postotkom ukupnih kiselina i s određenom nijansom trpkosti uklopljenom u visoki ekstrakt, što mu okus čini karakterističnim, na granici skladnog i robusnog. Vrlo je intenzivne rubin crvene boje, koja može biti protkana ljubičastim tonovima. Aroma mu je blaga, nenametljiva, ali i prepoznatljiva te podsjeća na miris maraske i malina. Odležavanjem i starenjem u drvenim bačvama to vino jakoga »tijela« postiže mekoću, punoću i harmoničnost okusa; može biti prikladno i za proizvodnju barriquea. Nadalje, robusnost terana moguće je ublažiti sljubljivanjem s vinima drugih sorata, ponajprije → hrvatice. T. je vrlo tražen za sadnju u mladim nasadima. Jedini ograničavajući čimbenik njegova razvoja nedostatak je kvalitetnog i selekcioniranoga sadnoga materijala. Danas je to najpoznatija crna sorta u Istri i nositelj crnog autohtonoga sortimenta.

Đ. Peršurić, S. Radeka

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

teran. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2728>.