Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Trinajstić, Dinko, odvjetnik, političar (Vrbnik na Krku, 9.X.1858 – Crikvenica, 27.II.1939). Vodeći hrvatski političar u Istri na kraju XIX. i poč. XX. st. Polazio je tal. gimnaziju u Zadru i Splitu, zatim je, uz novčanu pomoć ujakâ, krčkoga biskupa Ivana Vitezića i službenika zadarske financ. prokurature Dinka Vitezića upisao (zajedno s bratom Matkom) bogosloviju u Gorici, ali ju je ubrzo napustio. God. 1878. sudjelovao je kao vojnik u austroug. okupaciji BiH. Potom je studirao pravo u Beču, Zagrebu i Grazu. Pripadao je drugom naraštaju istarskih nar. preporoditelja, koji su ugl. pristajali uza Stranku prava, ali je na nj polit. utjecalo i strossmayerovsko narodnjaštvo ujaka D. Vitezića, kod kojega je u Krku obavljao odvjetničku praksu. Od 1894. živio je u Pazinu, gdje je preuzeo odvjetničku pisarnicu A. Dukića, 1895–98. bio je općinskim načelnikom, potom zastupnikom mjesne općine. Borio se da Pazin postane političkim, gosp. i kult. središtem istar. Hrvata, sudjelovao je pri uspostavi i u vođenju podružnice puljske Istarske posujilnice (utemeljena 1895., započela je djelovati u njegovoj odvjetničkoj pisarnici), vodio je Đačko pripomoćno društvo, utemeljeno 1899. radi pružanja pomoći učenicima pazinske hrv. gimnazije, sudjelovao u radu Hrvatske čitaonice i Družbe sv. Ćirila i Metoda za Istru. Bio je suutemeljiteljem Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1902., polit. organizacije nar. pokreta istar. Hrvata i Slovenaca, kojoj je zajedno s pazinskim načelnikom Š. Kurelićem sastavio pravila te bio njezinim dopredsjednikom. God. 1895–1914. bio je biran za zastupnika u Istarskom saboru; 1902. izabran je za prisjednika (asesora) Zemaljskog odbora (Giunta provinciale), a nakon izbora 1908. za člana Pomirbenog odbora Istarskoga sabora. Zauzimao se za novu izbornu osnovu, izbornu reformu za Istarski sabor te mirno sporazumijevanje s tal. nacionalnim liberalima. Ali na saborskoj sjednici 1910., ogorčen raspravom o izdvajanju velike novčane potpore za isključivo tal. pokrajinsku izložbu u Kopru, zajedno je sa Š. Kurelićem srušio predsjednikov stol, nakon čega je rad Sabora prekinut. Kao predstavnik istar. Hrvata bio je nazočan 1903. na skupštini u Zagrebu, na kojoj se pripremalo ujedinjenje hrv. oporbenih stranaka radi jedinstvenoga nastupa protiv mađarizacije. Tada je održao i dojmljiv govor. Emigrirao je 1915., ušao u Jugoslavenski odbor te vodio njegov ured, a kratko vrijeme bio i njegovim predsjednikom (poslije A. Trumbića). Bio je članom Jugoslavenske demokratske lige, utemeljene 1918. u Parizu, koju su činili članovi Jugoslavenskog odbora i predstavnici srpske oporbe. U privremenom narodnom predstavništvu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca zastupao je Istru (zajedno s M. Laginjom, V. Spinčićem i I. Poščićem). U Narodnom je predstavništvu govorio o jadranskom pitanju te istupao protiv načina vođenja pregovora na Pariškoj mirovnoj konferenciji i izravnih vladinih pregovora s tal. stranom, kojima se vlada nastojala riješiti kontrole Narodnog predstavništva. Bio je supotpisnikom izjave od 1. XII. 1920. predstavnika jadranskih krajeva koji su Rapallskim ugovorom potpali pod Italiju. Nezadovoljan tim ugovorom, u donošenju kojega nije sudjelovao (kao ni ostali hrv. predstavnici iz Istre), više se nije ozbiljnije uključivao u polit. zbivanja. Ipak, potkraj života bio je imenovan senatorom Kraljevine Jugoslavije.

LIT.: D. Gruber i V. Spinčić, Povijest Istre i Narodni preporod u Istri, Zagreb 1924; F. Barbalić, Narodna borba u Istri od 1879. do 1915. godine, Zagreb 1952; D. Šepić, Privremeno narodno predstavništvo Kraljevstva SHS i jadransko pitanje (1919–1920), Anali Jadranskog instituta, 1968, 4; P. Strčić, Četiri krčka advokata u političkom životu Istre i Kvarnerskih otoka, Odvjetnik, 1968, 9; Pazin kao istarsko kulturno središte, Istarska Danica, 1976; I. Meštrović, Uspomene na političke ljude i događaje, Zagreb 1993; Hrvatska čitaonica u Pazinu, u: Pazin u drugoj pol. XIX. i poč. XX. st. (zbornik radova), Pazin 1999.

Ž. Klaić