trka na prstenac

traži dalje ...

trka na prstenac, pučko konjaničko natjecanje pokrenuto 1976. u Barbanu, po uzoru na viteško nadmetanje koje se u doba mlet. uprave u tome gradu priređivalo na kraju XVII. i poč. XVIII. st. na slobodnome sajmu o blagdanu Duhova. Najstarija zabilježena trka održana je 10.VI.1696. Na drugoj zabilježenoj trci, nepoznata nadnevka održavanja, među 18 su natjecatelja slavodobitnici zajedno bili O. Quellis i Fortunat Paludi Stigher, a na trećoj, također nepoznata nadnevka, od 6 je takmaca najuspješniji bio Zvane Dragonja. Na posljednjoj znanoj trci 4.VI.1703. sudjelovalo je 8 jahača, a najvještiji je bio Antun Rovis. Natjecatelji su većinom bili plemići i građani iz istar. gradova koji su posjedovali konja i vitešku opremu. Prema zabilježenim podatcima o održanim trkama, svaki je natjecatelj sudjelovao trokratnom trkom, nastojeći u galopu kopljem nabosti prstenac sastavljen od dvaju križno spojenih kovinskih kružnih prstenova. Pogodak u sredinu (sridu) prstenca obješena na užetu ponad staze donosio je tri boda (punta), u otvor iznad sredine dva, u onaj ispod nje jedan, a ubod kopljem u otvore smještene lijevo odn. desno od sredine nosio je pola boda. Pogodak i broj bodova potvrđivali su suci (danas ČASNI SUD), pred koje se jahač s prstencem na koplju morao vratiti čim bi zaustavio konja. Stara je viteška igra obnovljena na temelju zapisa ljetopisca → J. A. Batela i istraživanja → D. Klena, i prema pravilima što dijelom proizlaze iz negdanjih, održana 14.VIII.1976. s konjanicima iz Barbana i Barbanštine odjevenim u istarske nar. nošnje. Od tada je ubrzo prerasla u godišnju sportsko-zabavnu priredbu. O njezinoj se organizaciji od 1979. brine Društvo Trka na prstenac, a od 1995. na trkalištu Gradišće održava se i prednatjecanje nazvano Trka na viticu. Do 2003. u kolovozu ili rujnu održano je 28 nadmetanja, s 10 do 16 natjecatelja. Slavodobitnici su bili: Vazmoslav Vale (1976., 1978., 1979., 1986), Mario Kožljan (1977., 1981), Rikardo Ciceran (1980), Ervino Špada (1982), Zdravko Prhat (1983., 1990., 1993), Aldo Kožljan (1984., 1985), Bruno Kožljan (1987., 1989), Darko Kolić (1988), Rade Buić (1991), Maksimilijan Rojnić (1992., 1998., 2002), Miro Grgorović (1994., 1996., 2000), Josip Kožljan (1995), Guido Babić (1997), Mario Učkar (1999., 2001) i Silvio Učkar (2003). Od 1997. konjanici Trke na prstenac pripadaju Prvom hrvatskom zdrugu, te čine jednu od službenih hrv. povijesnih postrojbi. Trka je postala zaštitnim znakom Barbana i jednom od najpoznatijih ljetnih priredbi u Istri.

LIT.: D. Klen, Viteška natjecanja i trke na prstenac u Istri (zbornik) Barban i Barbanština, Pula 1976; R. Lukšić (urednik), Trka na prstenac – Barban, Barban – Pula 1983; B. Blažina (urednik), Trka na prstenac – Barban 2000., Barban 2000.

M. E. Lukšić

ilustracija
TRKA NA PRSTENAC, nabadanje prstenca
ilustracija
TRKA NA PRSTENAC, prstenac
ilustracija
TRKA NA PRSTENAC, trka

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

trka na prstenac. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/2784>.