Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

variola (lat. Variola maior), velike boginje ili crne boginje, teška akutna febrilna i vrlo zarazna bolest uzrokovana virusom Poxvirus variolae. Uzročnici bolesti dospijevaju u ljudski organizam dišnim putevima, razmnažaju se u limfnim čvorovima i u jetri. Bolesnik prva 3 dana ima vrućicu, bolove u križima, potom dobiva osip, papule, gnojne mjehuriće pa kraste. Prvi opisi bolesti datiraju od VI. st. Epidemije su harale Istrom u više navrata, osobito u XIX. st.: na Stanciji Franetići (Brtonigla) 1807., u rovinjskom okrugu 1812., a jedan se slučaj pojavio u Vojnoj bolnici u Vodnjanu 1813. Međutim, iste je godine bolest izbila u nekoliko hrv. vojnika. Svi su hospitalizirani u Vojnoj bolnici u Vodnjanu. Cijepljenje protiv velikih boginja obavljeno je 1810. u Vodnjanu (francuski vojni liječnici), 1812. i u rovinjskom okrugu (liječnici Antonio Antonini, Mate Karbučić i Bartolo Marcoleoni). Bolest se pojavila 1839. i u Medulinu i Ližnjanu. Velike su se epidemije javile u Puli 1872., kad se za smještaj bolesnika izgradila oveća baraka izvan grada, kraj Arene, potom u 70 oboljelih 1882. s osobito teškim simptomima – visokom vrućicom, brojnim kožnim erupcijama. Cijepljenjem stanovništva protiv variole smanjila se učestalost bolesti. Posljednja epidemija u svijetu harala je u Somaliji, i kako se dvije godine nakon toga v. više nigdje nije pojavljivala, Svjetska je zdravstvena organizacija 1980. proglasila tu bolest iskorijenjenom.

LIT.: I. Rudelić, Povijest medicine u južnoj Istri, Pula 1877; B. Schiavuzzi, Le epidemie di peste bubbonica, Capodistria 1912.

I. Rudelić