Wagna

Wagna, izbjeglički logor istar. stanovništva 1915–18. Budući da je Pula bila gl. vojna austroug. luka te da je ulaskom Italije u I. svj. rat postojala opasnost od tal. napada na grad i protuaustrijskog djelovanja dijela lokalnog stanovništva, austroug. su vlasti odlučile premjestiti žitelje Pule i šire okolice. Bila je to preventivna mjera motivirana vojno-polit. razlozima. Na dan kada joj je Italija objavila rat, Austro-Ugarska je izdala Proglas o udaljavanju (23.V.1915). Sljedećih je dana i tjedana oko 50 tisuća Istrana moralo napustiti svoje domove i posjede te su želj. transportima bili otpremljeni u druge dijelove Monarhije. Mjera je pogodila žitelje područja južno od crte Rovinj–Kanfanar–Labin. Najveći dio Istrana (oko 22000) bio je smješten u logoru u Wagni, kraj Leibnitza, u Štajerskoj. Drugi su bili zbrinuti u Gmündu, Pottendorfu, Steinklammu, Oberhollabrunnu i drugim austr. mjestima te u Mađarskoj, Moravskoj i Češkoj, u logorima ili na imanjima veleposjednika. Logor u Wagni činilo je mnoštvo drvenih baraka na površini od 73ha. Osim što su služile za smještaj, u barakama su se nalazile škole, bolnice i svi ostali društv. sadržaji. Logor je bio ograđen žicom te imao naoružane vojne stražare, što je znatno ograničavalo osobnu slobodu. Nedostatne higijenske mjere pogodovale su širenju bolesti, od kojih su stradali mnogi, osobito među djecom i starcima. Zbog loših životnih uvjeta velika je bila smrtnost i u drugim logorima te na imanjima u Češkoj, Moravskoj i Mađarskoj. Oni koji su preživjeli vratili su se domovima tek nakon tri godine.

LIT.: I. Cherin, Testimonianze di Rovignesi sfollati a Wagna (1915–1918), ACRS, 1971, 2; M. Manzin, Gli istriani nei campi d’internamento della Prima guerra mondiale, La Ricerca, 1998–99, 23–24; I. Malni, Fuggiaschi: il campo profughi di Wagna 1915–1918, San Canzian d’Isonzo 1998.

R. Marsetič, R.