Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Zvjezdarnica Višnjan, atipična zvjezdarnica smještena na tavanskome prostoru, usred Višnjana. Nastala je Odlukom Skupštine Amaterskog astronomskog društva Višnjan, od 13.XI.1992., ali su njezini začetci nastali 1970-ih, potaknuti tadašnjim postignućima astronautike. Polet zanimanja za istraživanje svemira razvijao se zahvaljujući ponajviše izvannastavnom djelovanju osnovne škole. Godinu dana nakon osnivanja školske sekcije, 1976. dio nastavnika, na čelu s Petrom Radovanom, te srednjoškolci Ivo Fatorić i Korado Korlević osnivaju udrugu građana – astronomsko društvo. Prvi teleskop, u potpunosti izrađen u Višnjanu, s promjerom zrcala od 140mm, ušao je u funkciju već 1977., a 1980. nadozidan je prostor za teleskop i dovršena kupola. Tih su se godina kakvoća i intenzitet edukacijskog rada pojačavali, pa se obuhvat učenika uključenih u nj proširio na teritorij čitave Istre, a primjena računala, automatizacija instrumenata i spajanje na globalnu računalnu mrežu ključni su znanstveno-tehnol. momenti toga razdoblja. Međutim, 1986. požar je uništio arhiv snimaka, fotolaboratorij i dio biblioteke. Potkraj obnove 1988. ponovno su pokrenuti edukacijski i znan. programi, a međunar. »Višnjanska škola astronomije« 1989. rezultat je te aktivnosti. U rad su se uključili učenici s cijeloga područja bivše Jugoslavije i susjednih država. Rat i otežani uvjeti nisu prekinuli njezino djelovanje zahvaljujući predanom radu i potpori mnoštva pojedinaca. Istarska županija, svj. organizacija World Laboratory i neka od hrv. ministarstava osiguravali su dio potpore projektima od 1996. Zahvaljujući rezultatima, inovaciji u edukacijskim metodama, 2002. zvjezdarnica je postala jedan od 19 centara svj. edukacijske mreže izvrsnosti (Network of excellence). Na znanstveno-tehnol. području nakon 1988. težište se pomaklo s meteorskih potoka na sva mala tijela Sunčeva sustava i razvoj tehnologija mjerenja. To je rezultiralo suradnjom sa Sveučilištem u Tomsku, razmjenom znanstvenika i ekspedicijom u područje tunguske eksplozije iz 1908. godine. Nakon raspada Jugoslavije, sve znan. i tehnol. aktivnosti ulaze u krizu, pa su iz Višnjana odnijeta dva gl. instrumenta, koji su u Sarajevu i Gospiću služili kao izviđački instrumenti. Umjesto gašenja, razina se aktivnosti podigla i nastala je Z. V.

Željko Anderić i K. Korlević projektirali su novi teleskop, Petar Radovan i Damir Matković eksperimentirali su s najefikasnijim metodama snimanja neba, a Vanja Brčić radio je na automatizaciji, te se 1993. krenulo u izradbu novog instrumenta, pod međunar. voj. embargom, korištenjem materijala dostupnih u Hrvatskoj.

U vremenu bez teleskopa, obavljala su se opažanja meteorskih potoka, a jedno od njih, u kolovozu 1993., s Brajkova Vrha u Ćićariji, ključno je za rješavanje zagonetke »nestanka« kometa Swift--Tuttle. U suradnji s njem. mrežom za opažanje pada meteorita, 1994. postavljena je u Višnjanu »European Fireball Network« kamera br. 77, koja je u nekoliko godina rada snimala pad meteorita na 60km južno od Pule.

U svibnju 1995. započela su prva pokusna snimanja novim teleskopom, a potkraj te godine K. Korlević i V. Brčić otkrili su iz Višnjana prvi mali planet (asteroid). Zahvaljujući Pavelu Zlobecu sa Zvjezdarnice Trst te pomoći mnoštva pojedinaca iz Višnjana i Trsta, u Višnjan su stigli dijelovi teleskopa s promjerom objektiva od 1m i teški 25t, ali su zbog nepostojanja uvjeta za postavljanje uskladišteni. Rad na promatranju malih tijela 1996/97. posustao je zbog mnoštva problema. Istraživanja su krenula prema razvoju novih metoda rada, novih načina upravljanja instrumentima, novom načinu skladištenja podataka, a tadašnji student fizike Mario Jurić preuzeo je brigu oko razvoja informatičke potpore. Poboljšanja su bila takva da se 1998. otkrilo 370 novih asteroida, što je više od zbroja svih otkrića zvjezdarnica iz Nice, Beča, Pule i Beograda kroz čitavu njihovu povijest. Iduće, 1999. god., otkrivena su 923 nova asteroida, dva kometa i jedan potencijalno opasan objekt. Zbog postavljanja dodatne neekološke rasvjete, u proljeće 2000. nivo sjaja noćnoga neba porastao je do kritične razine, pa je znan. rad u Višnjanu otežan, a 2001. u potpunosti je prestao. U nastojanju da se izbjegne svjetlosno onečišćenje, gradi se nova promatračnica na brdu Tićan između Višnjana i Karojbe. Do sredine 2003. Z. V. imala je 1748 otkrića, od čega čak 861 s određenim stazama, pa je po tome jedna od deset najproduktivnijih svj. zvjezdarnica svih vremena, a po broju otkrivenih asteroida prva je u Europi. Do 2003. imenovana su četiri asteroida, i to: (9244) Višnjan, (9429) Poreč, (7364) Otonkučera i (9657) Učka, a dva kometa otkrivena iz Višnjana automatski su dobila prezimena otkrivača: P/1999 DN3 (Korlević-Jurić) i P/1999 WJ7 (Korlević).

K. Korlević


ZVJEZDARNICA VIŠNJAN, promatračnica na brdu Tićan