Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

željeznički promet, u Istri se razvijao u skladu s općim gosp. prilikama. Za Austro-Ugarske služila je pruga Divača–Pula za opskrbu ratne luke i Arsenala u Puli. Njome je 1881. bilo prevezeno oko 50000 putnika i 39000t robe, ugl. ugljena, čelika, leda, piva i brašna. Promet se dosta povećao otvaranjem pruge Hrpelje–Kozina – Trst, koja je preuzela teret za luku Trst iz unutrašnjosti Monarhije i između Trsta i Pule. Za Italije služila je ponajprije za prijevoz između Trsta i Istre. God. 1928. na toj je relaciji prevezeno oko 292000 putnika i 159000t robe. Nakon II.svj. rata promet se povećao otvaranjem pruge Lupoglav–Štalije. Gl. teret bio je raški ugljen. Najviše ga je prevezeno 1966., i to oko 600000t. Na raškoj pruzi nije bilo većega putničkog prometa, a jak je bio na pruzi između Pule i Pazina zbog njihova ind. razvoja. Promet prugom Divača–Pula i Lupoglav–Raša jako je porastao 1980-ih i dostigao oko 800000t i milijun putnika. Na to je najviše utjecao prijevoz boksita iz Heka, ugljena za TE Plomin, sirovina za tvornice cementa u Koromačnu i Umagu, rad luka Bršica i Pula, prijevoz za Uljanik, prijevoz žitarica za Puris Pazin i 3. januar u Puli, prijevoz za voj. potrebe itd. Putnički promet bio je znatan u turist. sezoni i stalan na lokalnim linijama te iz Beograda, Zagreba i Ljubljane. Nakon 1991. promet Istarskom prugom smanjuje se, tako da je 2002. iznosio oko 240000 putnika i 250000t robe. Pruga Kanfanar–Rovinj služila je za lokalni prijevoz putnika i tereta za rovinjske tvornice. Pred zatvaranjem 1965. imala je promet od 27000t robe i 203000 putnika. Pruga Sv. Peter (Pivka) – Rijeka bila je izgrađena za potrebe lučkoga prometa u Rijeci. God. 1894. luka u Rijeci imala je promet od oko milijun t i približila se prometu Trsta, koji je imao samo oko 100tisuća t više. Oko trećine prometa dolazilo je prugom iz Pivke, a dvije trećine iz Karlovca. Za Italije promet je jako opao, pa je 1932. u riječkoj luci iznosio oko 480000t. Tada se oko 60% prometa odvijalo prugom iz Pivke. Putnički promet na ovoj pruzi bio je malen, osim što su u Opatiju luksuznim vlakovima dolazili gosti najvišega ranga. Nakon II.svj. rata promet tereta postao je jak zbog prijevoza rude u Austriju, a nakon 1991. opao je zbog rata u Hrvatskoj te smanjenja prometa u riječkoj luci. Promet uskotračnom prugom Trst–Poreč imao je lokalno značenje. God. 1928. njome je bilo prevezeno oko 220000 putnika i 90000t robe. Pruga Divača–Koper najdinamičnija je po prometu u Istri. Godinu dana nakon puštanja u promet (1968) promet je dostigao oko 700000t, 1990. iznosio je 4,3mil. t, a 2002. oko 6,4mil. t. Putnički promet tom prugom nije velik i iznosi samo oko 100000 putnika godišnje.

J. Orbanić