Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Žerjavić, Vladimir, ekonomist, demograf i publicist (Križ kraj Ivanić-Grada, 2.VIII.1912 – Zagreb, 5.IX.2001). Diplomirao je na Ekonomskome fakultetu u Zagrebu. Zaposlio se 1934., najprije u drvnoj industriji, potom u bankarstvu. Nakon II.svj. rata do 1958. bavio se problemima ind. razvoja te vodio projekte u Ministarstvu industrije NR Hrvatske, Institutu za naftu, Ekonomskome institutu i u Saveznome centru za izobrazbu kadrova u Zagrebu. Od 1958. do 1982. bio je savjetnik za ind. razvoj u inozemstvu, a od 1964 (s prekidom 1967–69., kada je radio u INA-i kao savjetnik za vanj. poslove) djelovao kao ekspert UN-a u Ekonomskoj komisiji za Afriku te pri vladama pojedinih zemalja Afrike, Azije i Srednje Amerike. Nakon umirovljenja i povratka u zemlju 1982. počeo se baviti analizom kretanja stanovništva Jugoslavije i objavio studije: Gubici stanovništva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu (1989), Demografski i ratni gubici Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i poraću (Vjesnik HAZU, 1995., 4/5), Opsesije i megalomanije oko Jasenovca i Bleiburga (1992); uvođenjem novih metoda istraživanja razbio je mit o 1700000 stvarnih demografskih gubitaka Jugoslavije i postavio procjenu o 1027000 stvarnih i 2022000 ukupnih demografskih gubitaka. Analizu demografskih kretanja u Istri objavio je u radu Doseljavanje i iseljavanje s područja Istre, Rijeke i Zadra u razdoblju 1910–70 (Društvena istraživanja, 1993., 6/7). Popis stanovništva iz 1846., proveden prema kriteriju materinskoga jezika, usporedio je s popisom iz 1880., provedenim prema uporabnom jeziku, nastojeći dokazati da je na taj način administrativno povećan udio tal. stanovništva. Na temelju analize ustvrdio je da je u razdoblju između dvaju ratova iz Istre i Rijeke iseljeno 53000 Hrvata, a doseljeno 44000 Talijana te da se nakon II.svj. rata iz Istre, Rijeke i Zadra te s otoka Cresa i Lošinja iselilo 163000 Talijana i 25000 Hrvata. Odlikovan je Redom Danice hrvatske i Spomenicom domovinske zahvalnosti.

D. Mandić