Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

žitarice, skupina biljaka koje ugl. pripadaju porodici trava (Poaceae): pšenica, riža, kukuruz, raž, ječam i dr. Plod im je pšeno, bogat je škrobom i služi poglavito za proizvodnju krušnoga brašna, za krmu i za ind. preradbu (alkohol, pivo, tjestenina).

Pšenica se u Istarskoj županiji uzgaja na površini od oko 12500 ha i postiže prinose od 2,8 do 3,2 t/ha. Proizvode se isključivo meke pšenice, a prema nekim pokazateljima znatno bolji financijski učinak postigle bi tvrde (durum) pšenice. Preduvjet su za njihovo uvođenje prikladna preradbena postrojenja. U Istri se kvalitetno, selekcionirano sjeme sije na 50 do 60% površina, dok se ostatak površina zasijava sjemenom iz vlastita prošlogodišnjeg uroda. Zbog učestala, višegodišnjeg ponavljanja vlastita sjemena lošije je nicanje, dolazi do izrođivanja, pojačan je napad korova, bolesti i dr. Gnojidba je ugl. nedostatna i kreće se od 150 do 200 kg/ha. Tretiranje herbicidima vrlo je ograničeno i najčešće se svodi na suzbijanje širokolisnih korova, a suzbijanje žitne hrđe, pepelnice, te nekih štetnika, provodi malen broj gospodarstava. U uzgoju pšenice problematična je i žetva, koja se obavlja zastarjelim kombajnima, što je uzrokom visokopostotnoga gubitka.

Ječam se u Istarskoj županiji uzgaja na oko 2500 ha, a postiže prinose od 2,3 do 2,7 t/ha. Tehnologija njegova uzgoja sličnih je značajki kao ona u pšenice.

Kukuruz se u Istarskoj županiji sije na površini od oko 3500 ha, uz prosječne prinose od oko 2,5 t/ha. Razlozi su niskih prinosa ponajprije nepovoljni pedoklimatski uvjeti te niska razina primijenjene tehnologije. Osnovne tehnološke značajke uzgoja kukuruza u Istri jesu: uporaba nesortnog sjemena, veliki razmaci sjetve (nerijetko se susreće sklop od 3 do 4 biljke/m2), vrlo rijetka primjena pesticida, mali utrošak mineralnih gnojiva (oko 200 kg/ha), te veliki udio ljudskoga rada (sjetva, kopanje, berba). Kukuruz se rijetko silira (osim za potrebe većih farmi mliječnih krava), pa se kukuruzovina ugl. uništava. Današnja proizvodnja kukuruza u Istri nije ekonomski opravdana.

M. Oplanić