Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Žiža, Stjepan, učitelj, narodni preporoditelj i skupljač narodnoga blaga (Kosinožoći kraj Poreča, 29.VIII.1851 – Lindar, 8.XI.1913). Talijansku je učiteljsku školu pohađao u Trstu, a ispit zrelosti položio 1876. u Kopru. Bio je prvim Hrvatom učiteljem u Istri sa završenom četverogodišnjom učiteljskom školom. Radio je najprije u jednorazrednoj pučkoj školi u Rovinjskome Selu, u kojoj je uveo nastavu na hrv. jeziku, a zbog nekoliko tal. obitelji koje su živjele u mjestu zadržao je talijanski kao predmetni jezik. Držao je da nar. preporod može uspjeti samo ako pomogne gospodarskomu i prosvjetnomu uzdizanju sela. Uz pomoć Ferijalnoga akademskoga društva iz Pazina u Rovinjskome je Selu osnovao Narodnu čitaonicu (1898), u kojoj se promicao hrv. tisak, te se u okviru te djelatnosti ubrzo otvorila i knjižnica. Istraživao je nar. običaje, poslovice i pjesme, te je prikupio veliku zbirku istarskih nar. pjesama (13 rukopisnih svezaka), koje je dio objavljen u Istarskim narodnim pjesmama (1924), a poslovice, zagonetke i običaje objavljivao je djelomično u Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena. God. 1900. vlasti su ga premjestile na otok Susak i time onemogućile njegovo djelovanje u duhu hrvatskoga narodnoga preporoda. Na Susku je učiteljevao do umirovljenja 1905., nakon čega se preselio u Lindar. Potom je radio u privatnoj pučkoj školi u Fabcima na Poreštini. Dopisivao se s Antunom Radićem (po uputama kojega je zapisivao nar. blago), kulturnim djelatnicima iz Istre i inozemstva te je surađivao s prvacima Hrvatske narodne stranke (M. Laginja, V. Spinčić i dr.). Veći dio njegova neobjavljena gradiva čuva se u Odsjeku za etnologiju HAZU.

LIT.: V. Bratulić, Rovinjsko selo. Monografija jednog istarskog sela, Jadranske monografije JAZU, 2, Zagreb 1959; J. Milićević, Zaboravljeni Stjepan Žiža, u: Lindarski zbornik, Pazin 1996; B. Jakovljević, Stjepan Žiža, učitelj i preporoditelj, Istarska Danica 2000, Pazin 1999.

L. Šešo, B. Jakovljević