Janeš, Želimir

traži dalje ...

Janeš, Želimir, kipar i medaljer (Sisak, 12.XII.1916 – Zagreb, 23.I.1996). Nakon što je 1941. završio Akademiju likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Frane Kršinića, a sitnu plastiku učio kod Ive Kerdića, usavršavao se kod Ivana Meštrovića (1941–42) i Antuna Augustinčića (1945–46). Bio je suradnik Majstorske radionice F. Kršinića. Od 1956. bio je nastavnik u Školi primijenjene umjetnosti u Zagrebu, a 1961–87. profesor kiparstva na Akademiji. Od 1977. bio je član suradnik HAZU, a od 1991. njezin redoviti član. Najviše se bavio sitnom plastikom i medaljerstvom, koje je osuvremenio u strukturalnom i oblikovnom smislu. Glagoljicom kao lik. fenomenom bavio se od 1969., od medalje svetom Ćirilu. S J. Bratulićem autor je kiparskoga kulturološkog kompleksa spomenika → Aleja glagoljaša između Roča i Huma (1977–85). Likovno je osmislio niz od deset kamenih i ambijentalnih spomenika, a posebno mjesto u njegovu opusu ima jedanaesto obilježje, brončana Vrata Huma s dvanaest medaljona »kalendarija« (mjeseci). Izradio je medalje za veći broj znamenitih Istrana: M. Vlačića, J. Dobrile, S. Zlatića, Z. Črnje, B. Fučića i J. Bratulića, kao i medalje na spomen Istarskom razvodu.

LIT.: J. Bratulić, Želimir Janeš, Zagreb 1992.

J. Bratulić

ilustracija
Ž. JANEŠ, Vrata Huma, Hum

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Janeš, Želimir. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/3158>.