Leksikografski zavod Miroslav KrležaIstarska županija / Regione istriana
Istarska enciklopedija
ProjektAbecedarijTražilicaKontakt

Joyce, James Augustin Aloysius (pseud. Stephan Dedalus), književnik (Dublin, 2.II.1882– Zü­rich, 13.I.1941). Školovan u kat. duhu, završio je studij suvremenih jezika, a književnošću se počeo baviti s dvadesetak godina. Jedan je od utemeljitelja modernoga romana i među glavnim je autorima romana struje svijesti. God. 1904. napustio je Irsku i, zajedno s budućom suprugom Norom Barnacle, otputovao preko Pariza i Züricha u Trst, gdje mu je bilo obećano mjesto nastavnika engl. jezika u Berlitzovoj školi. Međutim, kako tamo nije bilo slobodnih mjesta, upućen je u podružnicu iste škole u Puli sve dok se ne oslobodi mjesto u Trstu. U Puli je boravio od poč. studenoga 1904. do poč. ožujka 1905., a osim rada u školi bavio se prevođenjem i pisanjem. Tada su nastali dijelovi autobiografskoga romana Portret umjetnika u mladosti (započeta u Dublinu 1904., dovršena u Trstu 1914), te neke pripovijetke iz zbirke Dublinci o kojima izvještava brata Stanislausa u pismima poslanim iz Pule. O Puli nije imao visoko mišljenje, ne cijeneći militarističko ozračje austroug. mornaričke baze (gotovo su mu svi učenici bili mornarički časnici). Smatrao ju je »pomorskim Sibirom«, tj. zabačenim mjestom nemjerljivim s tadanjim eur. gradovima. Isto je tako s visine gledao na lokalno stanovništvo, o kojemu se nije izražavao često, ali kad je to činio bio je vrlo oštar. U Trstu je počeo pisati roman Uliks, a tu je i proveo (osim kratkih boravaka u dr. gradovima) najplodnije radne godine do 1915. U vrijeme I. svj. rata živio je u Zürichu, a poslije je često mijenjao boravišta: Trst, Zürich, Pariz, London, s kratkim boravcima u dr. europskim gradovima (u Belgiji, Francuskoj, Švicarskoj, Engleskoj i dr.). Umro je u Švicarskoj, gdje se ponovno morao skloniti poslije njem. okupacije Francuske.

LIT.: R. Ellman, James Joyce, Oxford i New York 1959; isti (urednik), Selected Letters of James Joyce, London 1975; T. Arambašin Slišković, Koliki su te voljeli, moja Pulo!, Zagreb 1996.

R. Matijašić


James Augustin Aloysius JOYCE, spomenik u Puli, autor M. Čvrljak, 2003