brodarstvo

brodarstvo, organizirana gosp. djelatnost prijevoza putnika i robe brodom, tj. morem, rijekama i kanalima. Morsko b. uz obale Istre stara je djelatnost, posebice razvijena u prosperitetnim pov. razdobljima Rimskoga Carstva, kasnoga sr. vijeka i od XIX.st. do danas. Uz obale Istre bila je razvijena obalna kabotaža brodovima u vlasništvu poduzetnika i trg. društava, koja je povezivala gradove od Trsta do Pule i Rijeke, s krakovima prema kvarnerskim otocima. Ujedinjenje cijeloga sjev. Jadrana u XIX.st. u jednu polit. cjelinu (Austrija, Austro-Ugarska) pogodovalo je stvaranju suvremenoga brodarstva. Glavne veze između Trsta, Istre i Dalmacije u XIX. i na poč. XX.st. održavao je Austrijski Lloyd. Do osnutka društava Adria i Ungaro-Dalmata (Rijeka) to je bila jedina veza duž ist. obale Jadrana. Između Trsta i dalm. gradova (Kotora, Metkovića, Korčule, Šibenika i dr.) tjedne su pruge držala mnogobrojna mala društva. Na poč. XX.st. u službu su ušli Lloydovi luksuzni parobrodi klase Baron Gautsch od 2100brt (→ Baron Gautsch; Prinz Hohenlohe, Baron Bruck), koji su zamijenili parobrod Graf Wurmbrand. To su bili najbolji brodovi obalne plovidbe na Sredozemlju. Lokalnu službu obavljala su manja parobrodarska društva, jer Lloydovi brodovi nisu mogli pristati u većini manjih luka. Tako je u Kopru postojala Nuova Società Cittadina di Navigazione a Vapore, koja je 1914. imala 4 parobroda sa 777brt, a obavljala je prijevoz na pruzi Kopar–Trst. Društvo Istria-Trieste, sa sjedištem u Trstu, prevozilo je putnike i robu između Trsta i sjeverozap. Istre (Kopar, Piran, Izola, Savudrija, Umag). Razvoju tršćanskoga brodarstva pogodovao je razvoj želj. prometa, kojim se iz Trsta izvozila ind. i dr. roba iz njem. pokrajina Carstva, uz državne subvencije prijevoznih tarifa. Austrijski Lloyd održavao je i pruge s Bliskim istokom i Crnim morem. Između dvaju svj. ratova Lloyd Triestino samo je dijelom održavao lokalne pruge, iako je do sred. 1920-ih plovio između Trsta i Dalmacije. Lokalne pruge tako su i dalje održavala mala brod. društva. Nakon II. svj. rata prometne veze s Trstom prekinute su zbog polit. promjena, osnovano je brod. poduzeće Jadrolinija Rijeka, koje je održavalo veze na Kvarneru, ali s razvojem cestovnoga prometa b. je uz zap. obalu Istre gotovo nestalo. Trajektnu brodsku vezu Pula–Mali Lošinj–Zadar desetljećima održava → Lošinjska plovidba holding d. d., s velikim promjenama u učestalosti (od nekadašnje svakodnevne do današnje jednotjedne samo u turist. sezoni). U Puli je 1983. osnovano poduzeće Istarska plovidba (Istraplov), koje je 1987. preuzelo poduzeće → Uljanik Plovidba d. d., i to je jedini teretni brod. prijevoznik sa sjedištem u Istri.

R.