bruceloza (malteška groznica)

traži dalje ...

bruceloza (malteška groznica), kronična i zarazna bolest iz skupine zoonoza, s naznakama epizootije-epidemije, od koje obolijevaju goveda, koze, ovce i svinje, a prenosi se i na čovjeka. Uzročnici su štapićaste bakterije iz roda Brucella, a klinički su znaci: visoka tjelesna temperatura, probavne smetnje, jalovost i pobačaji. Za nju ne postoji specifična vakcina ni mogućnost terapije serumom te se ljudi liječe simptomatski, a životinje se uklanjaju. U Istri se b. prvi put pojavila 1943. za njem. okupacije, kada su pri povlačenju s juga Italije, voj. jedinice dovezle u Furlaniju velika stada zaraženih ovaca, pa su se istar. ovce zarazile pasući na tamošnjim pašnjacima i u povratku zarazu prenijele na dio poluotoka. Prva oboljenja ljudi zabilježena su u okolici Umaga i Buja, a zatim i u Ilirskoj Bistrici, Sežani, Postojni i Kopru. Ubrzo je bolest zahvatila sva sela Ćićarije od Jelovica do Brgudca te selo Štrped u donjem dijelu Buzeštine. Od oko tri tisuće stanovnika obolio je svaki deseti. Procjenjuje se da je tih godina u Istri bilo oko sto tisuća ovaca i koza.

U suzbijanje bolesti 1947. uključio se središnji vet. laboratorij u Zagrebu (M. Karlović) te iste godine novoosnovana vet. dijagnostička stanica u Rijeci (K. Vončina). U razdoblju 1947–61. pregledan je 661541 uzorak krvi ovaca i koza, a pronađena su 9422 pozitivna grla (najviše koza), koja su, uz odštetu vlasnicima, uklonjena. Svi su zahvati za stočare bili besplatni, ali obvezni. Posljednja pojava bolesti, u proljeće 1990. na Rovinjštini, izrazito enzootskih naznaka, korjenito je suzbijena metodom stamping out. Međunarodni veterinarsko-sanitarni propisi obvezuju na provođenje mjera kontrole i prevencije.

F. Putinja

 

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

bruceloza (malteška groznica). Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 29.3.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/414>.