Bujština

traži dalje ...

Bujština, geografsko-pov. naziv za sjeverozap. dio Istre, između rijeke Dragonje na sjeverozapadu, doline Mirne na jugu, otvorena mora na zapadu i Buzetske zavale na istoku na prometnim pravcima Pula–Trst i Umag–Buzet. Ime je dobila po Bujama, koje su u središtu Bujštine, na raskrižju cestovnih pravaca. B. je reljefno otvoreno brežuljkasto područje sastavljeno od vapnenaca i pojasa fliša (lapor, pješčenjaci i gline). Zbog blizine mora prevladava mediteranska i submediteranska vegetacija. Znatni prostori osobito u zap. dijelu regije prekriveni su plodnom crvenicom, na kojoj odlično uspijeva voće i povrće. Razvijeno je poljodjelstvo, posebice vinogradarstvo i vinarstvo (najpoznatije je vino malvazija). Buje i okolna naselja (Momjan, Grožnjan, Brtonigla) posebno su turistički atraktivni zbog mnogih vinskih podruma i bogate gastronomske ponude uz vinske ceste te lov i jahački sport. B. je bila gusto naseljena od najstarijih razdoblja povijesti (gradine, rimske vile, srednjovj. gradići). Veći dio Bujštine u sr. i novom vijeku bio je pod vlašću Mletačke Republike. Vrijedna agrarna zemljišta su u prošlosti većim dijelom pripadala crkv. ili vlastelinskim posjedima, a obrađivanjem tog zemljišta bavilo se seosko stanovništvo hrvatskog i romanskog podrijetla. Venecija je i u te krajeve naseljavala izbjeglice pred Osmanlijama iz Dalmacije i dr. primorskih krajeva, a naseljavali su se i Furlani u potrazi za poslom. Nacionalna i gospodarska borba zaoštrila se u XIX.st., kad su nastali veleposjedi, mahom u vlasništvu Talijana, dok je hrv. stanovništvo bilo u kolonatskom odnosu. Agrarna politika provođena za vrijeme tal. okupacije 1918–45 (zabrana gajenja vinove loze, širenje kulture žita i dr.) dovela je do osiromašenja i zaduživanja seoskog stanovništva i do stvaranja novih velikih posjeda tal. vlasnika. Nakon II.svj. rata i rješenjem pitanja → Zona A, Zona B nastupile su značajne gospodarsko-soc. promjene. Od 1960-ih u obalnom dijelu Bujštine razvio se turizam, a smanjila važnost dotad središnjeg naselja Buja. Ojačalo je obalno naselje Umag. Ta je regija danas podijeljena u 6 upravnih jedinica: grad Buje (5340st. 2001), grad Umag (12901st. 2001), grad Novigrad (4002st. 2001), te općine Brtonigla (1579st. 2001), Grožnjan (785st. 2001) i Oprtalj (981st. 2001); sveukupno 25588st. 2001.

Đ. Fabjanović

ilustracija
BUJŠTINA

članak preuzet iz tiskanog izdanja 2005.

Citiranje:

Bujština. Istarska enciklopedija (2005), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://istra.lzmk.hr/clanak/431>.